Ko će kontrolisati dio neba iznad BiH: Srbija se već javlja jer ne želi da to radi Hrvatska

I pored velikih najava Bosna i Hercegovina još uvijek ne kontroliše cijeli zračni prostor iznad svog teritorija, a to se odnosi na dijelove gornjeg zračnog prostora iznad tri hiljade metara.

Jedan od tih prostora je u graničnom prostoru istočne Hercegovine, koji i dalje kontrolira hrvatski HKZP. “Susjedi” kontrolišu i značajan dio na zapadu, iznad Krajine, kao i srbijanski SMATSA, koji pokriva pogranični pojas uz Drinu.

Činjenica da Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) ne kontrolira prostor oko Trebinja zasmetala je srbijanskoj vladi, investitorima na aerodromu u istočnoj Hercegovini.

Tako je jučer ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Tomislav Momirović rekao da je Srbija počela komunikaciju s predstavnicima BiH u vezi s kontrolom neba na teritoriji koju će pokrivati budući Aerodrom Trebinje. Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Srbije, Momirović je pojasnio da Srbija ne želi finansirati aerodrom koji će koštati između 80 i 100 miliona eura, a da kontrolu neba ima treća strana, odnosno ne BiH, ne Srbija, nego u ovom slučaju Hrvatska.

Sporni dio neba iznad istočne Hercegovine delegiran je HKZP-u zbog kontrole pristupnih ruta za aerodrom u Dubrovniku.

“Mi želimo podržati BiH da ona kontroliše nebo iznad svoje teritorije. Ukoliko ona to ne može iz raznih razloga, mi smo spremni da to uradi naše regulatorno tijelo SMATSA”, rekao je Momirović.

On je podsjetio da SMATSA nije samo nacionalno tijelo, nego regionalno, s obzirom na to da njeno vlasništvo čine Srbija i Crna Gora, u srazmjeru vlasništva Srbije 93 posto, Crna Gora sedam posto.

“Otvorili smo jedno kompleksno pitanje, koje je političko i strateško, i njega također planiramo riješiti u narednoj godini, svakako prije izgradnje našeg aerodroma, kako bismo zaštitili interese imovine Srbije u Republici Srpskoj”, rekao je Momirović.

Što se tiče projekta Aerodroma Trebinje, on je rekao da je raspisana javna nabavka za izbor izvođača za izradu projektno-tehničke dokumentacije.

“Mi smo odvojili oko 240 miliona eura za pitanje eksproprijacije. Trebalo bi najesen da krenemo u eksproprijaciju. Računam da će građevinsku dozvolu dobiti do kraja godine i mislim da sljedeće godine možemo početi izgradnju”, dodao je on.