Kako je Alija Izetbegović ’96. odgovarao na pitanje je li BiH moguća

Odgovarajući onima koji postavljaju pitanje je li BiH, nakon svega, moguća, Alija Izetbegović 1996. godine poručio je da ne znaju činjenice ili su moralno otupjeli. Kazao je to za govornicom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, 25. septembra 1996. godine.

“Oni kao da ne znaju da je na teritoriji srpskog entiteta pobijeno i protjerano preko pola miliona ljudi, dakle oko 40 posto njegovog autohtonog (predratnog) stanovništva. Bili su ravnodušni prema ovoj činjenici. Moj je odgovor: ako je moguć nekažnjen genocid, Bosna nije moguća, kazao je prvi predsjednik međunarodno priznate BiH u UN-u, odgovarajući na nedoumice “nekih u Evropi i Americi”.

U prvoj posljeratnoj godini, on je rekao da je kažnjavanje genocida skupa stvar, ali da je cijena nekažnjenog za čitav svijet mnogo veća. Kako je tada rekao, pravo pitanje nije mogu li narodi živjeti zajedno.

“Ono je mnogo konkretnije i prozračnije i glasi: Ima li pravo veći narod protjerati onaj manji, a zatim pod parolom “ne možemo živjeti zajedno” prisvojiti njegovu imovinu i zatražiti da se ovo nasilje zaboravi i legalizira?”, rekao je Izetbegović tokom govora, na kojeg su, u svjetlu aktuelnih dešavanja s non paperom, danas podsjetili na Facebook stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Tako, kako je kazao Izetbegović, ustvari, glasi pitanje je li Bosna moguća, a za ljude od principa i morala odgovor je jasan.