COVID-19 ukazao je na enormni jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja

Zdravstveni sistemi i mogućnosti stanovnika drastično se razlikuju. Koliko je nepravednosti i neravnopravnosti, ponajbolje na svojoj koži osjećaju Bosanci i Hercegovci

Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila s ciljem podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi, kako bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koja su briga Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Svjetski dan zdravlja idealna je prilika da se pažnja usmjeri na važne zdravstvene aspekte. Njegovo obilježavanje je tokom posljednjih 50 godina na vidjelo izbacilo važne probleme kao što su briga o majkama i djeci, mentalno zdravlje, klimatske promjene, ali otprije godinu u prvi plan je došla pandemija bolesti COVID-19.

CILJ JE, ČINI SE, JOŠ MILJAMA DALEKO

S pojavom Corona virusa razmišljano je isključivo o pacijentima, a porastom broja oboljelih zdravstveni sistemi širom svijeta primali su udarce na svoje kapacitete i osoblje. Prošle godine WHO je Svjetski dan zdravlja posvetio doprinosu medicinskog osoblja, jer zdravstveni radnici stavljaju vlastito zdravlje u opasnost kako bi zaštitili širu zajednicu.

Iako smo svi očekivali da će 2021. godina biti bolja, nažalost, ispostavilo se sasvim suprotno. Crne statistike i dalje se nižu, borba s pandemijom i dalje traje, a cilj je, čini se, miljama daleko. COVID-19 ukazao je na enormni jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja u kojima se zdravstveni sistemi i mogućnosti stanovnika drastično razlikuju.

Ove godine WHO poziva da se na Svjetski dan zdravlja 7. aprila svi pridruže kampanji za izgradnju pravednijeg, zdravijeg svijeta.

– Naš svijet je neravnopravan. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih – u potpunosti zahvaljujući uvjetima u kojima se rađaju, rastu, žive, rade i stare. Širom svijeta neke populacije jedva sastavljaju kraj s krajem s malim dnevnim primanjima, imaju lošije uvjete stanovanja i obrazovanje, manje mogućnosti zaposlenja, veću spolnu nejednakost te mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i zraku, sigurnosti hrane i zdravstvenim uslugama. To dovodi do nepotrebne patnje, bolesti koja se može izbjeći i prerane smrti. I šteti našim društvima i ekonomijama. Ova nepravda može se spriječiti – poručuju iz WHO-a.

PRVI PO BROJU MRTVIH ZADNJI PO BROJU VAKCINA

Iz Svjetske zdravstvene organizacije pozvali su političke vođe da osiguraju da svi imaju uvjete za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju. Istovremno, WHO potiče čelnike da nadgledaju nejednakosti u zdravlju i osiguraju da svi ljudi mogu pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama kad i gdje im trebaju.

– COVID-19 teško je pogodio sve zemlje, ali njegov je utjecaj bio najoštriji na one zajednice koje su već bile ranjive, koje su izloženije bolesti, rjeđe imaju pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama i vjerovatnije je da će imati negativne posljedice kao rezultat provedenih mjera za suzbijanje pandemije – zaključuju u WHO-u.

Za uspjeh ove kampanje potrebno je svjetskim liderima poručiti da svi trebaju raditi zajedno. Utisak će biti veći ako vlade i zajednice sarađuju u koordiniranom pristupu. Ako se osigura prikupljanje i upotreba pravovremenih i pouzdanih zdravstvenih podataka te ako se vlade okrenu rješavanju osnovnih uzroka nejednakosti. I naravno, ako te vlade rade u interesu svojih građana.

Koliko je nepravednosti i neravnopravnosti, ponajbolje na svojoj koži osjećaju Bosanci i Hercegovci. Osim što je zdravstveni sistem u BiH doveden na koljena, građani su uskraćeni za imunizaciju protiv COVID-a. Dok smo prvi u Eropi po broju mrtvih od posljedica Corona virusa, zadnji smo po broju pristiglih vakcina u našu zemlju.