Zašto je visoka stopa smrtnosti od COVID-19 u BiH?

S više od 6.500 preminulih, Bosna i Hercegovina (BiH) je među deset zemalja u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, kako bilježi web stranica worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada.

Ispred BiH se trenutno nalazi Crna Gora, koja u poređenju sa zemljama regiona, ima najviše umrlih sa COVID-19 na 100 hiljada stanovnika (204) na dan 2. aprila.

Infektolozi u BiH smatraju da je za veliku smrtnost odgovorno više faktora, među kojima su neujednačen zdravstveni sistem, loše opšte stanje zdravstvenog stanja stanovništa, ali i neodgovornost vlasti zbog koje u BiH još uvijek nije počela imunizacija.
U BiH ulaze novi sojevi virusa

Infektolog koji radi u COVID odjelu Kantonalne bolnice Zenica, doktor Ednan Drljević, smatra da na porast smrtnosti u BiH, između ostalog, utiče i neadekvatan zdravstveni sistem, ali i otvorenost granica, što omogućava da u zemlju ulaze novi sojevi virusa bez ikakave kontrole.

“Trenutno u BiH imamo 86 posto britanskog soja, što je ogromno, a razlog tome je što još nisu usvojene mjere da se ograniči ulaz u BiH i što smo mi otvoreni poligon za sve moguće svjetske viruse – južnoafrički, češki, britanski, svi su sojevi na ovom prostoru. Britanski soj je došao odnekud ovdje, puno brže se širi, zahvata mlađu populaciju, a kod ogromnog broja oboljelih, naravno da je veća i smrtnost”, objašnja doktor Drljević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

BiH, koja se protiv pandemije korona virusa bori od sredine marta 2020. godine, u više navrata virus je uspjela staviti pod kontrolu, no od početka marta ove godine dospijela je među prvih deset zemalja svijeta i prva je u regionu po broju smrnosti stanovništva.
‘Nekontrolisana epidemija’

Najlošija situacija trenutno je u Kantonu Sarajevo, gdje u prosjeku bitku sa korona virusom dnevno izgubi oko 20 osoba. Veliki broj građana, zaražen u kratkom vremenskom roku, napravio je veliki pritisak na zdravstveni sistem, koji teško odgovora i sa kapacitetima i sa ljudskim resursima.

Sarajevo na najvećem udaru korona virusa od početka pandemije
BiH prihvatila dodatne uslove Pfizera za nabavku vakcina

“Kod nas je prije svega nekontrolisana epidemija, nije se radilo dovoljno testova, nisu ljudi imali adekvatan pristup zdravstvenom sistemu, mnogi građani su vjerovali da mogu sami da se izliječe bez odlaska kod ljekara, tako da je sve to dovelo do jedne ozbiljne situacije sa velikim brojem oboljelih, a time i velikim brojem smrtnih ishoda”, ističe doktor Drljević.

Iako BiH ima veliki broj ministarstava i vlada, te jednu od najvećih državnih administracija u odnosu na broj stanovnika u Evropi, oboljelima često trebaju sati strpljivog čekanja kako bi dobili brojeve telefona koji su predviđeni za COVID pacijente, zbog velikog broja poziva, ali i nedovoljnog broja zdravstvenih radnika.

Pacijenti dolaze kasno na liječenje

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, doktor Vahid Jusufović za RSE kaže da se pacijenti često oslanjaju na vlastitu procjenu zdravstvenog stanja, te da ulaze u sistem onda „kada oni ocjene da trebaju, što na neki način može dovesti do kašnjenja kod primjene pravih mjera“.

Doktor Jusufović napominje i da je problem nedostatka konkretne terapije, već simptomatske, tako da su pacijenti u liječenju od korona virusa više prepušteni njihovom stanju organizma i imunološkom odgovoru.

“Postoje tu i objektivne činjenice, a to je da je bosanskohercegovačko stanovništvo u prilično zapuštenom opštem zdravstvenom stanju, sa puno hroničnih oboljenja. Moram reći i da ima propusta u samom zdravstvenom sistemu, jer on nije na svim nivoima podjednako organizovan i to je jedan od bitnih razloga velike smrtnosti od korona virusa”, kaže doktor Jusufović.
Građani sami kupuju lijekove

Za liječenje pacijenata oboljelih od korona virusa u BiH se koristi lijek Tocilizumab, koji se preporučuje teško oboljelim od COVID-19. Iako se ovaj lijek nalazi na listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH (FBiH), jednog od dva entiteta u BiH, u pojedinim kantonima, kao što je Kanton Sarajevo, građani lijek kupuju u privatnom aranžmanu. Cijena ovog lijeka u sarajevskim apotekama je 1.300 konvertibilnih maraka (oko 650 eura).

Drugi lijek koji usporava tok bolesti i sprečava ulazak pacijenata u kritičnu fazu u kojoj je potrebna potpora respiratora, Remdesivir, ljekari preporučuju pacijentima na bolničkom liječenju. Iako je ovo prvi lijek kojeg je Evropska asocijacija za lijekove preporučila za ovlaštenu upotrebu u Evropskoj uniji u borbi protiv korona virusa, u BiH nije registrovan. Cijena ovog lijeka na crnom tržištu, zavisno o dozi, kreće se i do 5.000 konvertibilnih maraka (2.500 eura).

„Ove lijekove koji znatno smanjuju smrtnost još uvijek u nekim kantonima ljudi kupuju. Cijene su enormno visoke, mnogi ljudi nemaju tih novaca i onda im se to jednostavno i ne daje. Tako da i to, siguran sam, utiče da veliki broj ljudi odlazi na respiratore, što indirketno dovodi i do smrtnosti“, tvrdi doktor Drljević.
Nema preciznih podataka o uzrocima smrtnosti

Ono sa čim se slažu i dr Drljević i dr Jusufović je to da je BiH kao država zakazala i kad je pitanju analiza smrtnosti od korona virusa, pa preciznih podataka da li su pacijenti umrli sa koronom, ili od korone, godinu dana od početka pandemije – nema.

“Od početka pandemije u BiH imamo metodologiju prijavljivanja smrtnih slučajeva gdje nismo razdvojili pacijente koji su umrli od korone od onih sa koronom. Zaboravljamo da imamo jako puno pacijenata sa komorbiditetom, sa opštim oboljenjima, koji su dobili koronu i nakon toga egzitirali. Naravno da nisu svi pacijenti umrli od korone, već sa koronom, a mi smo to u statitici totalno zanemarili”, tvrdi doktor Jusufović.

I doktor Drljević smatra da je vrijeme za neke podrobne i tačne analize tek ispred nas i da će se analiza smrtnosti morati proučavati na jedan sigurno detaljniji način.

„Ovo je još uvijek na neki način paušalno i od samog starta pandemije prijavljuju se svi smrtni slučajevi koji su bili pozitivni na koronu. Jedini indikator nam je PCR test te klinička slika, koja može biti raznolika. U svakom slučaju, da postoje analize imali bismo daleko kvalitetniju procjenu, s kojom bismo mogli reći sa 100-postotnom sigurnošću da je neko umro od korone“, ističe Drljević.