Imunitet ni nakon infekcije ni vakcinacije ne traje dugo, zbog toga je potrebna brza imunizacija

O snazi antitijela, ponovnim zarazama, vakcinama protiv koronavirusa i trajanju imuniteta nakon imunizacije vakcinom, razgovarali smo sa šefom Infektivnog odjeljenja Opće bolnice u Sarajevu Ednanom Drljevićem.

On kaže da postoji vremenski period koji je potreban većini organizama da počnu praviti antitijela koja ciljaju koronavirus i da se taj period također razlikuje kod ljudi.

“Obično se smatra da je dovoljan period od 10 do 14 dana da se počnu stvarati antitijela, odnosno IgG antitijela. Postoje dvije vrste, a IgM su početna antitijela, koja se razvijaju odmah i rastu. Ova druga, koja traju 5-6 mjeseci, se počinju kasnije razvijati, krajem druge sedmice i ostaju na visokoj razini nekoliko mjeseci i štite od novih infekcija”, pojašnjava Drljević.

Antitijela u organizmu vas ne čuvaju nužno od nove infekcije

Postavlja se pitanje da li neko ko ima antitijela odmah postaje imun te šta se događa u suprotnom slučaju.

“Ako ima dovoljnu količinu antitijela, trebao bi da bude imun. U slučaju da ima visok nivo antitijela, trebao bi se uspjeti odbraniti. Međutim, ako ipak dobije bolest, dobit će blaži oblik, koji je gotovo beznačajan”, navodi on.

Infekcija pomaže organizmu da ojača i to bi trebalo da bude ustaljena praksa, ali uvijek postoji mogućnost da dođe do pojave određenih izuzetaka.

“Trebalo bi da imunitet postane jači poslije preležane infekcije, ali postoje razne infekcije. Neki ljudi ne znaju da su bolesni pa opet razviju dobar imunitet, a imaju i oni koji su bili teško bolesni pa vrlo brzo nakon toga izgube imunitet. To je jako teško reći, ali u principu, što je jača bolest i imunitet bi trebao biti jači. Međutim, to ipak nije pravilo, ali bi trebalo biti tako. Što je veći podražaj, trebalo bi doći do veće reakcije, odnosno proizvodnje većih antitijela. Dakle, otpornost prema infekciji bi trebala biti veća”, govori Drljević.

Antitijela su zadužena za prepoznavanje virusa, ali ona ne mogu u svakom pojedinačnom slučaju ispuniti svoj zadatak. Svaki čovjek reaguje drugačije, a veliku odgovornost snose i predispozicije sa kojima se rodi.

“Virus nekad probije barijeru na mjestu ulaska, a postoji više vrsta imuniteta. U ovom slučaju govorimo o tzv. humoralnom ili krvnom imunitetu, a postoji i tzv. ćelijski imunitet koji se ne može izmjeriti. Postoje ljudi koji prirodno imaju nespecifičan imunitet, prirodno su otporni. Neko je prirodno otporan na gripu i dobije je vrlo rijetko, a neko je dobije svake godine. Ovi drugi steknu imunost putem vakcine ili preboljenja”, kaže on.

Imunitet nakon vakcinacije nije dugog vijeka

Većina osoba dolazi u nedoumicu oko toga da li trebaju provjeriti antitijela, ali struka to ne preporučuje jer ne postoji mogućnost da se imunost stekne za stalno. Veliki problem u tome je i vakcinacija koja se u Bosni i Hercegovini još uvijek nije ni počela sprovoditi masovno.

“Nema potrebe za provjerom zato što je to vrlo skupo i taj imunitet se gubi. Potrebno je da se ogroman broj ljudi u kratkom vremenu vakciniše zato što je, prema studiji koju smo radili, preko 30 posto ljudi u Kantonu Sarajevo već došlo u dodir sa COVID-om i ima jednu vrstu antitijela. Međutim, ta antitijela će neko izgubiti za mjesec dana ili dva, a najkasnije za 7-8 mjeseci. Prema tome, ništa ne znači ako vakcina dođe za mjesec, četiri mjeseca ili godinu. U međuvremenu će oni koji su bili vakcinisani ili koji su preboljeli COVID izgubiti imunost i onda se vrtite u krug. Treba u kratkom vremenskom periodu vakcinisati ogroman broj ljudi, kao što su uradili Izrael, Engleska i Amerika i iskoristiti ovu skupinu od 30 posto da se bolest uspori. To bi trebalo da bude cilj jer imunost se, nažalost, gubi. Kod nekih bolesti ostaje čitav život, ali se kod COVID-a nakon šest do osam mjeseci gubi tako da se moramo ponovo vakcinisati ili se ponovo razboljevati. Postoji dosta ljudi koji su dobili COVID po drugi put”, navodi on.

Nije rijedak slučaj da se neko zarazi i nakon što je dobio drugu dozu vakcine, uvijek treba imati u vidu da se ovo može dogoditi. Razloga za paniku nema jer gotovo da nema šanse da dođe do kobnog ishoda.

“Zavisi koliko je imunitet procentualno dovoljan. Nakon što dobiju prvu dozu, ljudi bi trebali biti u izolaciji tri sedmice dok se ne stvori imunitet. Veliki broj njih dobije COVID istovremeno, možda čak isti dan ili neposredno prije vakcine, a onda infekcija bude teža nego što bi bila u slučaju da nije primio vakcinu. U principu, uvijek se može desiti, s tim što je poznato da niko ne bi trebao teže da se razboli i umre poslije druge doze vakcine”, govori on.

Oni koji nisu razvili antitijela, a preležali su koronavirus, imaju specifičan imunološki sistem. Njihov organizam nije brzo reagovao ili su brzo izgubili antitijela. Međutim, rijetko se to dešava, uglavnom dobiju imunost. Normalno je da se proporcionalno težini bolesti razvija i koncentracija antitijela.

Nepušači se manje inficiraju

Od zaraze nas može zaštiti vakcinacija, ali i to je vrsta antitijela. Jako su bitna ulazna vrata i putevi prenošenja virusa. On najčešće ulazi preko očiju, nosa i usta i oni koji ih ne diraju prljavim rukama će se slabije zaraziti. Ruke se ni u kom slučaju ne bi trebale prinositi mjestima infekcije.

“Infekcijama su dosta manje skloni oni koji ne puše. Ljudi koji puše često dodiruju ova područja lica, tako da su oni skloniji. Ako zaštitimo mjesto ulaska virusa, onda neće ni doći do infekcije. Ako dezinficiramo, peremo ruke i nosimo maske, spriječit ćemo širenje virusa, a najvažnije je da se vakcinišemo, tj. imamo antitijela. Ako i dođemo u kontakt sa virusom, on će se uništiti odmah na ulaznim vratima i organizam će biti zaštićen”, zaključuje Drljević.