Sve više mladih iz Turske emigrira u Njemačku

U Turskoj se ponovo raspravlja o dobro poznatoj temi: odljevu mozgova – ili na turskom “beyin göcü”.

Sve više pametnih i obrazovanih ljudi razmišljaju o budućnosti u inostranstvu, a mnogi su Turskoj već okrenuli leđa. Kritičari kažu da vlada Redžepa Taipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) sama promovira ovaj trend nudeći kvalificiranim osobama premalo perspektive, a čak ih i stigmatizira, piše DW.

Ova kritika je postala glasnija s obzirom na proteste na Univerzitetu Bogazici u Istanbulu. Na ovom čuvenom univerzitetu studenti su nedavno izašli na proteste zbog prisilnog imenovanja nepopularnog rektora: policija je nasilno ugušila brojna okupljanja. Mladi Turci su od strane vladinih zvaničnika oklevetani kao “teroristi” i “perverznjaci”.

Kritičari upozoravaju da je takvo neprijateljstvo odvelo mlade Turke u emigraciju. Nedavno istraživanje turskog instituta za javno mnijenje Metropoll potvrđuje ovaj trend: 47 posto Turaka željelo bi studirati ili raditi u inostranstvu. Već se nekoliko godina primjećuje da apsolventi i visokokvalifikovana radna snaga odlučuju napustiti zemlju kako bi “počeli od nule”.

Zeki Öztürk, koji je studirao filozofiju na prestižnom Tehničkom univerzitetu Bliski Istok (ODTÜ), odlučio je da se vrati u svoju zemlju nakon studija na Univerzitetu Humboldt u Berlinu. Kao i mnogi mladi Turci i on je nezadovoljan: “Mi samo želimo respekt. Prema ljudima koji završe velike škole, nekad je bilo više poštovanja. Danas možete imati fantastično obrazovanje – ali to ne znači da ćete dobiti posao ili da će vas poštovati.”
“Drugačije mišljenje se ne prihvata”

Stoga Zeki Öztürk ozbiljno razmišlja o povratku u Njemačku, jer se Turska razvija u negativnom pravcu.

– Turska nema samo jedan stav, niti samo jedno mišljenje ili uvjerenje. Zemlja je mozaik u pravom smislu te riječi. Uprkos tome, ne prihvataju se drugačija mišljenja. Uskoro bi se moglo desiti da ni prisustvo nekih ljudi više ne bude tolerisano – rekao je Zeki.

Za Ezgi Ünsal, koja je studirala prehrambenu tehnologiju na ODTÜ-u, presudni faktor za odlazak u Njemačku bila je činjenica da je postala majka. Ünsal živi u Düsseldorfu sa mužem i petogodišnjim sinom od prošle godine i tamo radi za jedan globalni prehrambeni lanac.

– Znala sam da svom djetetu ne mogu ponuditi normalno djetinjstvo”, kaže ona. Nekada je bilo uobičajeno da studenti izlaze na ulice da protestuju; Međutim, danas bi ona, kaže, kao majka u Turskoj pokušala spriječiti svoje dijete da učestvuje u studentskim protestima. Dodaje i kako ona i njen suprug imaju veliku potrebu da njihovo dijete odraste u okruženju u kojem vlada sloboda mišljenja i izražavanja – izjavila je Ezgi.
“Vlada se više ne suzdržava”

Selim Özgen je takođe visokokvalifikovana osoba koja trenutno pokušava pronaći sebe u Njemačkoj. Studirao je na Univerzitetu Bogazici, a zatim je doktorirao na ODTÜ. U Njemačkoj živi od 2017. godine.

– Moje razočarenje kulminiralo je tokom Gezi-protesta 2013. godine, kad sam otkrio da se na one, koji nešto kritiziraju, vrši pritisak – rekao je Selim.

Gušenje protesta na Univerzitetu Bogazici početkom godine još jednom mu je jasno dalo do znanja da se vlada više ne suzdržava, kada se osjeća izazvano. Bio je zabrinut što se akademske slobode sve više gube.

– Jednom kad to nestane, teško se može vratiti. To će imati poražavajuće posljedice – upozorava. Dodaje i kako mu nije bilo nimalo lako napustiti Tursku, jer je morao ostaviti prijatelje i porodicu.
„Premalo perspektive”

Oya Aytürk je takođe odlučila da napusti Tursku i “krene od nule”. Sada živi u Frankfurtu. Takođe je diplomirala na Univerzitetu Bogazici. Odmah po završetku master studija zaposlila se u Njemačkoj i izgradila novi život.

– “Radit ću nekoliko godina, a onda se vraćam”, stalno sam sebi govorila. Prošlo je međutim deset godina. Još nisam pronašla motivaciju za povratak – rekla je.

Aytürkova kritizira činjenicu da mladi stručnjaci u Turskoj ne mogu iskoristiti svoj potencijal.

– Zašto bismo inače išli ovim teškim putem? Došli smo ovdje i započeli život ispočetka. Živjeti u zemlji, čiji jezik ne govorite jezik, nije baš ugodno – dodala je.
Novi val imigracije iz Turske

Njemačka je najomijenija zemlja za turske migrante. Prema istraživanju Instituta Metropoll, 22 posto ispitanika izabralo bi Njemačku kada bi željeli studirati ili raditi u inostranstvu.

Ekspert za pitanja migracija Ayhan Kaya sa istanbulskog Univerziteta Bilgi objašnjava ovaj trend između ostalog i činjenicom da u Njemačkoj postoji velika turska zajednica, koja je počela dolaziti 1960-ih godina prošlog stoljeća. Imigranti – bilo kvalificirani ili ne – obično prate postojeće društvene mreže dijaspore.

Glavni grad Njemačke Berlin posebno je omiljen među mladim Turcima.

– Velike mogućnosti za obrazovanje, multikulturni, kosmopolitski i bogati kulturni život godinama su bili najvažniji razlozi za dolazak migranata u Berli – kaže Ayhan Kaya. U Njemačkoj su, osim Berlina, gradovi poput Düsseldorfa, Kölna i Frankfurta, najpopularniji cilljevi i odredišta migranata, piše DW.