Kako smo postali “like” nacija i kako se to odražava na naše mentalno zdravlje?

Pojavom društvenih mreža svijet je dobio svoju online dimenziju u kojoj je cijelo čovječanstvo “zaglavilo”. Zapravo, postali smo “zarobljenici” online svijeta. Protok informacija nikada nije bio jednostavniji, a to je za sobom povuklo mnoge pozitivne, ali i negativne efekte.

Svi smo postali igrači na “like”, a prije deset ili 15 godina malo ko je mogao da zamisli da će to jedno obično “dugme” promijeniti svijet. Postojanje na društvenim mrežama svelo se na broj like-ova, share-ova, i pratilaca.

Danas se u velikom broju slučajeva uspjeh i zadovoljstvo mjere brojem like-ova na društvenim mrežama, što je dovelo i do pojave influensera koji zarađuju ozbiljan novac na “likeovima”.

Like je pretvorio ljude u brendove, stvorio kulturu influensa i potpuno promijenio globalni marketing.

– Sve je bilo lako par decenija unazad u svijetu marketinga. Kod nas, a i u svijetu, postojalo je svega nekoliko televizijskih kanala, svi su znali napamet programske šeme, i skoro na prste su se mogli pobrojati brendovi koji su imali budžete da se reklamiraju pred milionskom publikom. Danas ipak svjedočimo jednom opštem kreativnom haosu, u kojem stvari više nisu tako jednostavne. Sve se toliko brzo promijenilo, da televizija već postaje medij koji pripada prošlosti, a svijet se okreće nečemu novom. Sada su svi zalijepljeni za svoje telefone, a kako i ne bi bili kada su im upravo ti telefoni omogućili da se barem nakratko osjećaju kao poznate ličnosti, što je prije bilo rezervisano samo za određen krug ljudi – kaže marketing stručnjak Kenan Kurdić.

Ekspanzijom društvenih mreža, a prvenstveno Instagrama i Facebooka, svako je dobio svoj vlastiti medijski prostor, gdje mogu dijeliti detalje svoje svakodnevnice i osjećati se posebno radi toga. No činjenica je da su mnogi ovisnici zbog čega u najrazvijenijim zemljama svijeta još od 2018. godine postoje posebne klinike za liječenje ovisnosti od društvenih mreža.

– Par decenija unazad ste o svojim putovanjima mogli pričati samo svojim komšijama i prijateljima, i to vadeći fotoalbume iz ormara, i pokazujući im jednu po jednu fotografiju. Danas ipak svoja putovanja možete prenositi uživo u bilo koji kraj svijeta, i to sve sa par klikova. Na taj način imate priliku da pričate o sebi znatno većim masama nego što je to prije bio slučaj. I ne samo putovanja, čak obični ručak ili kafa sa prijateljima postaju foto sesije, a sve u cilju da drugima pokažemo koliko nam je dobro, kako idemo na skupa mjesta, jedemo posebnu hranu i kako smo “sretni”. Naučno je dokazano kako like-ovi koje osoba dobije na društvenim mrežama pospješuju lučenje dopamina, jednog od hormona sreće. I obzirom da se osjećamo dobro zahvaljujući tom hormonu, želimo ga sve više i više. S druge strane, nedostatak like-ova može učiniti da se osjećamo depresivno, anksiozno, i čak suicidalno. Ovakva ovisnost od likea nam s pravom opravdava nadimak “like nacije” – pojašnjava Kurdić.

Sa povećanim korištenjem društvenih mreža desila se i relokacija marketinških budžeta, sve se manje koriste “tradicionalni mediji” (TV, print, bilbordi), a sve više digitalni, pa se predviđa da će do 2023. godine u prosjeku 70 posto marketinških budžeta biti planirano za digitalne kanale (trenutno je 62.3 posto).

– Bitno je naglasiti da je sa marketinške tačke gledišta puno praktičnije i isplativije koristiti društvene kanale i to iz dva ključna razloga. Prvo, moguće je precizno izmjeriti i analizirati da li vam se uloženi novac vraća, i gdje je otišao svaki fening vašeg budžeta, a sve to zahvaljujući analizi klikova koju nude društvene mreže. Moguće je znati u koje doba dana, s kojeg uređaja, iz koje zemlje, i kojim klikom je vaš novi kupac došao. Ovo nikako nije slučaj sa tradicionalnim medijima, jer se njihove metode mjerenja oslanjaju više na procjenu, a manje na egzaktne podatke. Drugi je mogućnost dosega do većeg broja ljudi sa manjim marketinškim budžetom. Sa svega nekoliko uloženih maraka možete doći do hiljada ljudi na Facebooku ili Instagramu kroz plaćene oglase, dok vam je do iste brojke u TV oglašavanju potrebno znatno više novca – ističe Kurdić.

Posebno mjesto u ovom miksu zauzimaju influenseri, jedno od zanimanja koje je digitalna revolucija iznjedrila. Predviđa se da će do naredne godine njihova ukupna globalna vrijednost preći 15 milijardi dolara i broj brendova koji ih unajmljuje se samo povećava.

Zašto su influenceri tako popularni?

– Pa oni predstavljaju idole na koje se ljudi ugledaju. Svi žele biti kao oni, izgledati kao oni, jesti na istim mjestima kao oni, i nositi istu odjeću kao oni. Upravo su iz ovih razloga prepoznati od strane brendova, i predstavljaju jako dobru investiciju, iako neki od njih naplaćuju samo jedan post i više od milion dolara (Kylie Janner, Ariana Grande ili Cristiano Ronaldo na Instagramu).

I kao da svjetski selebritiji, sa milionima pratilaca nisu dovoljni, u posljednjih par godina se pojavio i trend tzv. “mikroinfluensera”, koji mogu imati svega 2 ili 3 hiljade pratilaca, ali pokrivaju određenu ciljnu skupinu koja je brendovima zanimljiva, i zato se brendovi često umjesto plaćanja jednog ultrapopularnog influensera, odlučuju na unajmljivanje više mikroinfluensera. Njihova dodatna prednost je i što su kredibilniji, jer puno je lakše povjerovati da neka vaša komšinica sa 2000 pratilaca koristi Nivea kremu i da je zadovoljna s njom, nego da neko poput Cristiana Ronalda koristi Clear šampon protiv peruti i slično… – pojašnjava Kurdić.

Dokumentarac “Social Dilemma”, koji je izašao prošle godine na Netflix-u skrenuo pažnju na armiju genijalca koji rade na razvoju društvenih mreža danas. Nikad u historiji čovječanstva nije toliko pameti bilo fokusirano na kreiranje nečega što će vam se jako dopasti i što će vas zalijepiti za vaš telefon sve dok imate signala i baterije.

S druge strane, psiholozi širom svijeta upozoravaju da će se to odraziti na kolektivno mentalno zdravlje.