Kako su građani BiH oboljeli od virusa COVID-19 nabavljali lijekove

Od početka pandemije koronavirusa u javnosti se govorilo o više vrsta lijekova koji pomažu pri liječenju oboljelih od Covid 19. Najviše pažnje privukao je turski lijek Favira za koji se u BiH tvrdilo da pomaže pri liječenju koronavirusa iako su te tablete u našu zemlju uvezene kao lijek protiv sezonske gripe.

U vezi s tabletama Favira pojavile su se brojne nedoumice, prvenstveno ona u vezi s informacijom zašto se ovaj lijek u Turskoj gdje se mogao koristiti isključivo u bolničkim ustanovama i pod liječničkim nadzorom, a u BiH je uvezen interventno, ali ne da bi bio korišten u bolnicama, nego da bi ga prodavali u apotekama po cijeni od 298 KM!

Lijek nije uvezen u količinama koje bi bile dostupne za potrebe većeg dijela stanovništva, nego se uglavnom našao u prodaji u sarajevskim apotekama, iako su ga veledrogerije uvozile na preporuku uglavnom Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

Zbog toga što su se u vezi s ovim lijekom pojavile određene nedoumice, kako u vezi s osnovnim informacijama o lijeku, tako i zbog toga što je interventni lijek, a prodavao se u apotekama, krajem prošle godine Inspektorat Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH je zabranio prodaju i distribuciju lijeka Favira iz Turske.

Inspektorat Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH zabranio prodaju i distribuciju Favire

Trenutno je nepoznanica kakva će biti daljna sudbina uvezenih količina ovog lijeka, koji su kako smo saznali i u istraživanju koje je Fokus proveo među našim čitateljima, mnogi od njih ili članova njihovih porodica koristili u liječenju korona virusa.

Naime, Inspektorat ALMBiH je uputio u vezi s ovim lijekom dopise na više nadležnih adresa u kantonima i u FBiH, te se očekivalo da ga preuzmu bolničke ustanove i da ukoliko postoji potreba taj lijek bude korišten u zdravstvenim ustanovama pod nadzorom liječnika.

No, niko se o tome nije očitovao, niti je ikada odgovoreno ni na pitanja medija, zbog čega lijek Favira, ukoliko su ga liječnici već preporučivali oboljelima, nije uvezen o trošku države i zbog čega nije bio dostupan u bolnicama i pod kontrolom liječnika, nego je samo bio dostupan za one koji su imali dovoljno novca da ga kupe u apoteci ili na crnom tržištu.

Ugledni doktor Jasenko Karamehić, imunolog i ljekar u zvanju redovnog profesora iz oblasti farmakologije sa toksikologijom, za Fokus kaže, da je država BiH baš kao i pri nabavci vakcina podjednako zakazala i pri nabavci lijekova koji su u svijetu korišteni za liječenje oboljelih od Covid 19.

Karamehić: I u slučaju nabavke lijekova država stvorila diskriminaciju

– Kao ljekar, ja bih preporučio korištenje i Remdesivira i Favire. Ali, u bolnicama i pod strogim liječničkim nadzorom. Podsjetio bih da nema specifičnog lijeka za Covid 19, ali ima nešto što djelomično djeluje. Tu se pokazao i Remdesivir tu se pokazala i Favira. Također, država je trebala da kupi određenu količinu lijekova da bi se izbjegla diskriminacija stanovništva i da ne bi bilo omogućeno da lijekove mogu kupiti samo oni koji imaju novac.

Ali, oni su još jednom pokazali da je najlakše ne truditi se i ne raditi ništa. U ovoj državi ne može ništa normalno, jer ljudi koji plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje trebaju dobiti za taj novac odgovarajuće lijekove, pa neće jedan penzioner plaćati 300 KM za lijek, a već plaća osiguranje, zato je jasno da je i u slučaju nabavke lijekova država stvorila diskriminaciju – kategoričan je doktor Karamehić.

U našem istraživanju građane BiH pitali smo kako su došli do Fvaire, i kako su ga koristili.

Tako nam je na pitanje gdje su kupili Faviru, 55 posto građana odgovorilo da su ih kupili u apoteci, 33 posto na crnom tržištu, a 11 posto u inostranstvu.

Kada je sama kupovina lijeka u pitanju, 44 posto građana reklo nam je da im nije bio potreban recept, dok se 17 posto građana izjasnilo da im je bio potreban recept za kupovinu lijeka.

Čak 43 posto građana koji su se odazvali u našem istraživanju reklo nam je da su preporuku za kupovinu Favire dobili od doktora. Od drugih pacijenata za Faviru je saznalo 34 posto građana. Osam posto saznalo je za Faviru iz medija, dok je manji broj za ovaj lijek saznao preko društvenih mreža.

Niko od ispitanika u bolnici nije potpisao da lijek uzima na sopstvenu odgovornost.

Čak dvije trećine ispitanika nisu imali informaciju da se Favira u Turskoj koristi samo u bolničkim ustanovama i uz strogi liječnički nadzor.

Samo 10 posto građana odgovorilo nam je da je u pakovanjima tableta bilo uputstvo na jednom od jezika kojim se govori u BiH.

Naša čitateljka iz Sarajeva koja je bila spremna da nam da i dodatne informacije u vezi s kupovinom ovog lijeka (ime poznato redakciji) kazala je da je u liječenju od Covid 19 koristila Faviru, na preporuku liječnika, ali ju je kupila bez recepta u jednoj sarajevskoj apoteci.

– Kada sam osjetila prve simptome korona virusa, u to vrijeme se u apotekama u Sarajevu pojavio taj lijek. Nakon što sam dobila rezultate testiranja koji su pokazali da sam pozitivna konsultirala sam se sa svojim liječnikom i on mi je na moje pitanje da li preporučuje da kupim taj lijek za koji sam vidjela na jednoj FB grupi da ga hvale, odgovorio potvrdno, ali nisam dobila recept. Ljekar mi je rekao i da ukoliko osjetim pogoršanje stanja da se odmah javim. Brat je u apoteci samo rekao koji liječnik je preporučio i platio je 298 KM za te tablete. Ja sam ih koristila pet dana. Nisam morala tražiti dodatnu liječničku pomoć i uz vitamine i druge suplemente koje sam koristila tokom liječenja, nakon deset dana sam se osjećala dobro – priča naša sagovornica, dodajući da nije potpisala nikakvu saglasnost da lijek uzima na sopstvenu odgovornost.

Jedan od građana koji je također uzeo učešće u istraživanju i čiji su podaci poznati redakciji, za Fokus kaže da on nije koristio Faviru, ali da je ovaj lijek za jednog člana porodice kupio na crnom tržištu u Turskoj.

– Moj šura je bolovao od korone. Prijatelj je u Turskoj kupio te tablete i donio nam. Ja sam platio 200 eura kutiju, a čuo sam da je prije korone taj lijek bio oko sedam – osam maraka. Meni je prijateljica koja radi u bolnici u Turskoj rekla da oni uključuju u terapiju taj lijek i da ga uzmem. Ona mi je i rekla da Favire nema u apotekama u Turskoj, nego ga koriste u bolnicama. Čak mi je ona rekla da koliko joj je poznato da je u to vrijeme, a to je bilo prije nego se pojavio u BiH u apotekama prošle godine, negdje oko 300 eura na crnom tržištu, a mi smo ga uspjeli naći po 200 eura. Mom šuri su te tablete pomogle. Inače je imao problema s visokom temperaturom kada dobije i sezonsku gripu. Faviru je počeo uzimati u konsultaciji s doktoricom infektologom i ona nam je rekla da uključimo te lijekove umejsto Sumameda. Treći dan terapije s Favirom već nije imao temperaturu i prestali su svi simptomi nakon što je pet dana uzimao Faviru. I poznato mi je još nekih sedam-osam slučajeva kojima je pomogao taj lijek. Važno je reći da svi kažu da se lijek uzima isključivo uz odobrenje infektologa ili pulmologa – naveo je naš sagovornik.

Još jedna čitateljka iz Sarajeva u telefonskom razgovoru za Fokus pojasnila je da je njen otac koji je bio Covid pozitivan pio tablete Faviru.

– On nije razvio neke jače simptome te bolesti i Faviru smo uzeli u apoteci po cijeni od 298 KM bez recepta, ali po preporuci doktorice. Dobro je podnio lijek i ozdravio je, a mom ocu su rekli da je uzeo ovaj lijek pravovremeno – kaže naša sagovornica čiji su podaci poznati Fokusu, dodajući da je nije bilo strah kupiti lijek bez recepta, jer kako je kazala “nije bilo izbora, mogli ste ili kupiti te tablete ili čekati šta će se dogoditi”.

Kada se sagleda sveukupna situacija u vezi s nabavkom lijekova u BiH za potrebe oboljelih od Covid 19, evidentno je da država nije iz budžeta osigurala novac kojim bi bili kupljeni lijekovi koje su ljekari preporučivali pacijentima, ali oni su ih morali kupovati iz vlastitog džepa. Bez obzira na to što građani plaćaju zdravstveno osiguranje i za tu svrhu izdvajaju značajan dio sredstava.

Stoga i u ovom segmentu borbe protiv korona virusa može se ocijeniti da država nije dobila prolaznu ocjenu.

Još ranije je Fokus ukazivao na to da se u BiH samo za pojedine građane uvoze određeni lijekovi poput Remdesivira i Favire. Podsjećamo da je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) zahtijevao hitnu isporuku Remdesivira, a nije ga besplatno stavio u upotrebu za svoje pacijente, nego je omogućio interventni uvoz privatnoj kompaniji koja ga je distribuirala privatnim apotekama.

Cijena liječenja Remdesivirom, koji smo prošle godine pronašli u nekoliko privatnih apoteka u Sarajevu, kretala se oko 5.500 KM za jednu terapiju, koja podrazumijeva uzimanje šest ampula.

Sada neki ljekari, poput dr Dragana Stevanovića, javno govore kako je jedan lijek pomogao pacijentu da preživi, ali da ga je sam kupio, jer se ne može nabaviti na teret zdravstvenog osiguranja.

Ovo je svojevrsna prva zvanična potvrda da smo u situaciji da neki lijek dokazano pomaže pacijentu, ali država ga nije nabavila kako bi bio dostupan svim osiguranicima, bez obzira na to imaju li pacijenti ili nemaju novca da ga kupe.