Do kada ćemo za dokumente stajati u dugim redovima

Zamislite koje bi sve pogodnosti građani i privrednici uživali kada bi mogli elektronskim putem doći do ličnih dokumenta, raznih potvrda iz sudstva, grunta, općinskih ureda, poreznih uprava, pa i zdravstva, ili kada bi mogli online aplicirati za različite proizvode i usluge.

Zamislite koje bi sve to uštede u vremenu, dokumentaciji i procesima bile kod ovih institucija. Kazao je to u razgovoru za „Avaz“ direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH Arif Nanić.
Nadzorna tijela

– Vijeće ministara donijelo je odluku o prolongiranju početka primjene elektronskog potpisa, iako je Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen još 2006. godine. Ipak, teško će elektronski potpis zaživjeti u skorije vrijeme, budući da je godinama nakon usvajanja Zakona ustanovljeno da on nije usklađen s direktivom EU – pojasnio je Nanić.

Da bi se ispoštovali zahtjevi EU, potrebno je donijeti još zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama o pružanju elektronskih transakcija.

– Dodatno usporava i činjenica da će se trebati odlučiti i o certifikacionom tijelu koje će se baviti izdavanjem elektronskog potpisa. Postoje velike šanse da u budućnosti status certifikacionih autoriteta dobiju i državne agencije poput Uprave za indirektno oporezivanje BiH i IDDEEA-e. Prema EU, nadzor vrši samo jedno tijelo, ono s državnog nivoa, a entiteti su već predvidjeli vlastita nadzorna tijela.

Dok se ne riješe svi problemi iz ove oblasti, pojednostavljenje usluga građanima, javnim institucijama, unapređenje poslovnog ambijenta kroz brže i lakše poslovanje, kraći proces pokretanja posla i olakšice koje elektronski potpis donosi ostaju misaona imenica – kazao je Nanić.

Značajan zaostatak

Navodi da je digitalizacija akcelerator ekonomskog, društvenog i političkog razvoja zemlje.

– Kako smo jedina zemlja u Evropi koja nema elektronski potpis, pojava prvog tijela za certifikaciju u našoj državi značit će otvaranje vrata ka ekspanziji digitalizacije u privrednom i javnom sektoru. Taj korak će biti od historijske važnosti za našu zemlju – rekao je Nanić.
Šta je najveći problem

– Bosna i Hercegovina se godinama bori s nezaposlenošću koja varira od 20 do 47 posto, u zavisnosti od izvještaja. Zbog lošeg ambijenta za poslovanje, strani investitori nas zaobilaze, a ako se taj trend nastavi, neće biti moguće očekivati poboljšanje standarda bh. građana. Jedan od glavnih problema u BiH je što je legislativom podijeljena na dva tržišta – kazao je Nanić.