Dr. Lilijana Oruč: Osobe se sve češće javljaju sa osjećajem tjeskobe, napetosti, panike…

Ljudi ne mogu da se adaptiraju na trenutno stanje, a u kontekstu anksioznosti i depresivnosti sve vide crno i ne vide budućnost, poručila je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) neuropsihijatar prof. dr. Lilijana Oruč govoreći o trenutnom stanju kada je u pitanju širenje nove vrste koronavirusa.

Mišljenja je da o virusu mnogo znamo, a o njegovom ponašanju još ne znamo dovoljno, ni u somatskom smislu, ni u neurološkom, a pogotovo u psihijatrijskom smislu.

“Moramo imati na umu da je ovo zarazna bolest i da je ona stigmatizirana. Mislim da se dosta ljudi teško suočava s tim i na neki način krije. Vi niste samo onaj koji ugrožava svoj život, nego istovremeno ugrožavate i život drugih. Imate dosta ljudi koji to negiraju jer ne znaju koliko je to teška i opasna bolest i koje su njene, ne samo fatalne posljedice jer svaki dan se susrećemo s informacijama o broju umrlih, o teških slika, nego kako se onda taj virus ponaša naknadno u situaciji nakon prebolovanog COVID-a”, izjavila je Oruč za AA.

Da li su to samo faktori okoline koji utječu na osjećaj anksioznosti, depresije, posttraumatski stresni sindrom jer istraživanja pokazuju da su to najčešći simptomi nakon prebolovanog COVID-a.

“Mnogo više se javljaju kod osoba koje su bile hospitalizirane, imale tešku kliničku sliku, koje su imale neko delirantno stanje ili su simptomi jako dugo trajali. Te osobe se javljaju sa osjećajem tjeskobe, napetosti, panike. Isto tako imaju klasične posttraumatske simptome”, istakla je Oruč.

Prema njenim riječima, studije pokazuju da ih razvije do 30 posto pacijenata.

“Oni imaju noćne more, izbjegavaju ljude, klasični traumatski sindrom koji bi mogli porediti sa onim iz rata, ali ovo je povezano sa prebolovanom bolešću. Mnogo više se javlja kod ljudi koji su proživjeli delirantno stanje, teško stanje, suočavanje sa smrću…Imala sam priliku da se susretnem sa takvim pacijentima, koji su uglavnom nakon COVID-a žale na te simptome”, naglasila je Oruč.

Podcrtala je da “ima dosta depresivnih slika, ali je vrlo teško znati da li je to iscrpljenost i umor koji su posljedica djelovanja virusa i nekih drugih tjelesnih simptoma ili je to psihički simptom”.

“Ovdje govorimo o utjecaju izvana – izolaciji, stigmi, strahu od smrti, ali isto tako ne znamo još uvijek da li taj virus djeluje direktno na neurone i mozak”, pojasnila je Oruč.

Govoreći o tome kako pomoći takvim pacijentima, Oruč je kazala da se radi o klasičnim metodama koje su primjenjivane i kod pacijenata koji su i prije bolovali od tih poremećaja.

“Sve zavisi individualno, od dobi pacijenta, kliničke slike, interakcije sa drugim lijekovima. Liječimo kako smo i do sada liječili posttraumatski stresni sindrom i depresiju”, pojasnila je Oruč.

Mišljenja je, s medicinske strane gledišta, da je jako važno poštovati epidemiološke mjere i držati se određenih principa.

“Vrlo je interesantan taj fenomen adaptacije. Dobro se sjećam iz rata da si bio sretan što imaš malo vode i leće i mislio si da je to život koji se zatvori u jedan krug. Sada se isto tako javljaju ti mehanizmi kod ljudi da se pokušaju adaptirati na situaciju ali istovremenu i negaciju jer je ovo potpuno nepoznata stvar i putem medija dolaze različite informacije koje zaista utječu na stav ljudi jer ne znaju kako da se ponašaju. Mislim da je to vrlo opasno. Nisu to mediji nego su to informacije gdje mi nemamo jasnu strategiju”, kazala je Oruč.

Kako je kazala, ljudi se pokušavaju naviknuti na izolaciju.

“Izolacija je jedan od najopasnijih faktora, opasniji od same depresije za ponašanje, mentalno zdravlje, autodestruktivno ponašanje. Ovo predugo traje. Duboko sam razočarana informacijama o vakcini. Sada srećem ljude koji kažu da je ne bi primili jer ne znaju šta će dobiti. Tako dobijamo duplu paranoju, problem koji će doći kada dođe i vakcina, nepovjerenje zbog državnih vlasti koje su tako uradili”, poručila je Oruč.

Prema njenim riječima, sve zavisi od vaših mehanizama suočavanja i vašeg mentalnog zdravlja, ravnoteže i balansa kojeg imate.

“Imate ljudi koji se loše suočavaju sa stresom, a imate i onih koji se jako dobro suočavaju sa stresom. Najviše treba raditi na jačanju tih mehanizama odbrane u smislu adaptacije na trenutno stanje. Ljudi ne mogu da se adaptiraju na trenutno stanje, a u kontekstu anksioznosti i depresivnosti sve vide crno i ne vide budućnost”, istakla je Oruč.

Mišljenja je da ako epidemiološka situacija zahtijeva pooštravanje mjera u borbi protiv koronavirusa onda se i građani moraju prilagoditi tome.

“Međutim, informacija mora da bude jasna, čista i upućena na vrijeme jer ovdje je dosta nekih dilema, sad je jedno, pa drugo, prebacuje se krivica na građane, a nije krivica samo na građanima i njihovom ponašanju. Tu sada može doći do mentalne bolesti jer stvari predugo traju. Ovdje je sve neizvjesno”, kazala je Oruč.

Dodala je da sreće jako puno ljudi koji traže pomoć jer su izgubili bliže članove porodice, sa strašnim osjećajem žalovanja, sa osjećajem samookrivljavanja zašto se njegovom članu porodice to desilo.