Da li nam pandemija na svom kraju servira inflaciju: Koliko je realan snažan skok cijena ove godine

Korona-kriza i ogromno upumpavanje novca u sistem moglo bi koncem pandemije donijeti veću inflaciju nego što su to ekonomisti ranije predviđali. Inflacija pojeftinjuje novac i jedna je od najnegativnijih ekonomskih pojava.

Sve više indikatora upućuje na to da će inflacija proizaći iz postojeće korona-krize, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.

“Potrošačke cijene su imale izuzetan rast u eurozoni početkom godine, u SAD-u imamo Bidenov stimulans od 1,9 triliona dolara, dok transportni troškovi rastu, naročito brodskih kontejnera. Tržište već duže vrijeme anticipira navedeno – ova tema je aktuelna od ljeta prošle godine. Posebno interesantan anticipacijski efekat se odnosi na rast vrijednosti BitCoina i drugih kriptovaluta”, kaže on za Klix.ba.

Investitori, u efektu krda doduše, nastoje zaštititi svoje vrijednosti, dodaje. Pitanje nije da li će biti inflacije ili ne, već u kojem obimu i koliko dugo će trajati.

“Kraj pandemije i rast potrošačkog optimizma bi mogao biti okidač inflacije, međutim, svakim danom je izvjesnije da pandemija neće naprosto nestati, već da ćemo se godinama suočavati s virusom, dok na kraju ne postane endemičan. Visoka stopa nezaposlenosti također može utjecati na manje inflatorne efekte”, kazao je.

Na kraju, živimo u vremenu niske inflacije i to može potrajati, navodi on. Dosta je fundamentalnih sila koje ovo omogućavaju – rast produktivnosti, robotizacija, alternativni izvori energije, redistribucija bogatstva i štednja.

“Shodno navedenom, ne očekujem veću inflaciju u ovoj godini, ali svakako da usljed određenih tržišnih šokova može doći do viših cijena određenih proizvoda ili usluga. Samo određenih, jer je potražnja na niskom nivou”, zaključio je Čavalić.

Povratak inflacije najavilo je više ozbiljnih ekonomista i uglednih fond menadžera na svjetskom nivou. Jedan od onih zabrinutijih je bivši australski ministar finansija Costello, koji vodi ogroman nacionalni Future Fund, piše Jutarnji list. On je progovorio da ga brine to što su centralne banke jeftinim novcem napuhale balone u cijenama tehnoloških dionica i australskih nekretnina. Smatra da bi kamate koje su, historijski gledano, na najnižim nivoima, i programi otkupa obveznica mogli dovesti do inflacije, urušavanja cijena mnogih dionica na globalnim tržištima, te velikog pritiska na rast cijena državnih obveznica. Costello ima 135 hiljada milijardi razloga da bude zabrinut. Toliko je, naime, težak fond kojim upravlja.

Zanimljivo zapažanje imao je jedan od najuglednijih komentatora The Financial Timesa, Martin Wolf.

“Neki analitičari izgleda vjeruju kako je veliki skok inflacije nezamisliv, jer se takvo nešto dugo nije dogodilo. To je loš argument. Mnogi su tako smatrali da je globalna finansijska kriza također nezamisliva, jer se dugo nije dogodila. Isto tako, mnogi su u šezdesetim također smatrali kako je skok inflacije u sedamdesetim nezamisliv”, napisao je Wolf.