Muhamed Šaćirbegović: BiH je u velikoj mjeri novi Berlin

Muhamed Šaćirbegović, bivši ministar vanjskih poslova Republike BiH, bh. ambasador u Ujedinjenim narodima (UN), rekao je u intervjuu za „Dnevni avaz“ da je, bez obzira na glasanje u Senatu, kojim je bivši predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) oslobođen optužbi da je podsticao na pobunu kod Kapitola prošlog mjeseca, i dalje je velika opasnost američkoj politici.

Bijesni nacionalizam

– Tramp je i dalje sila u američkoj politici, ali i opasnost, slično poput pošasti pandemije COVID-19.

On je opasnost i za Ameriku, ali i za svijet, koliko i legitimizacija oživljavanja bijesnog nacionalizma. Mogli smo to nazvati fašizmom prije nekoliko godina, ali očito je da je Trampov uspon, također, potaknuo ili možda razotkrio sličan politički uspon kao u zemljama koje se identificiraju kao komunističke sile, poput Kine – kaže Šaćirbegović.

Šta mislite kako će se odluka Senata dalje odraziti na odnose demokrata i republikanaca, kao i na ukupna dešavanja na političkoj sceni u SAD?

– Čak i u slučaju jučerašnjeg Sovjetskog saveza i današnje Putinove Rusije, komunizam je bio samo izgovor za autoritarni ekspanzionizam. To su izazovi s kojima se suočava predsjedništvo Džoa Bajdena (Joe Biden), ali i opasnosti koje, srećom, vidi većina Amerikanaca. Iz ove perspektive, Tramp će teško privući većinu Amerikanaca na svoju stranu. Veliki broj demokrata, većinom nezavisnih, ali i sve veći broj republikanaca prepoznaju da Tramp predstavlja opasnost za američku demokratiju, uz tendencije šireg svijeta ka većoj autoritarnosti, od Mađarske do Rusije, Mijanmara i Kine. Obnova euroatlantskih saveza oštećenih Trampovim stilom i načinom vladanja zajednički je prioritet.

Vjerujete li da je ova odluka vjetar u leđa Trampu. Može li se očekivati da se on ponovno kandidira za predsjednika SAD i kakvi su mu izgledi za pobjedu?

– Tramp će teško pobijediti na još jednim izborima, iako mislim da će se ponovno kandidirati samo zbog svog preopterećenog ega i narcizma. On je možda “tvorac kralja”, odrednice koja nosi političku moć krajnje desnice, a time i, nažalost, desnog centra američke politike u kontekstu Republikanske stranke.

Tramp nije oslobođen krivice presudom američkog Senata – pogledajte samo izjavu senatora Miča Mekonela (Mitch McConnel), najviše rangiranog republikanca u Kongresu, koji je izjavio da je Tramp “praktično i moralno” kriv, ali da je iz tehničkih razloga glasao “da nije kriv”.

Nažalost, ovo predstavlja još jednu opasnost u američkoj politici. Mekonel, kao i većina republikanaca, boji se Trampove biračke baze više nego štete koju Trampov destruktivni, trajni utjecaj ima na američku demokratiju i globalne interese SAD.

Previše mojih sugrađana Amerikanaca spremno je žrtvovati demokratiju, slobodno društvo i Ustav SAD zauzvrat svog cilja autoritarne države, zasnovane na fanatizmu i održavanju manjinske vladavine koja preferira Amerikance određene rase, religije, socijalne i ekonomske klase.

Može li se Amerika uopće riješiti Trampovog „patriotizma“ pod krinkom „Učinimo Ameriku ponovo velikom“?

– Trampov kult uzurpirao je pojam “patriote”, ali oni su sve, samo ne to, jer Trampove pristalice govore o revoluciji, a zapravo su reakcionarna sila koja želi potkopati najrazličitija ostvarenja Američke revolucije, a to je zapravo američki Ustav.

Kao i prije, Tramp će nastojati mobilizirati svoje pristaše, manjinu, da pokušaju vladati većinom, zapravo želi napraviti novi oblik elitizma, zasnovan na rođenju, rasi, vjeri i pukoj volji za zastrašivanjem.

To što se Amerika vratila tim temeljnim podjelama i sukobima, nije posebno utješna misao ni za Amerikance ni za ostale građane svijeta.

Međutim, ova podjela/sukob postoji unutar politike i stanovništva većine zemalja, uključujući i one u Evropi. Pogledajte primjer Poljske, gdje većina glasa za autoritarnu političku silu, koja je, čak, u suprotnosti s ideologijom dviju generacija pravih poljskih patriota, predvođenih Josifom Pilsudskim i solidarnošću, ali se obmotavaju poljskom zastavom. Tramp je napravio političku farsu okružujući se američkim zastavama i dramatičnim pretjerivanjem ljubeći, ali on je, prema svojoj ideološkoj suštini, neamerikanac, kao i bilo koji predsjednik kojeg su SAD izabrale.

Smatrate li da će Džo Bajden, novi američki predsjednik, kada je u pitanju BiH, pojačati angažman SAD. Ne samo u BiH nego i na zapadnom Balkanu?

– Džo Bajden predstavlja povratak zdravije i robusnije SAD. Iako će Bajden veći dio svog početnog fokusa usmjeriti na domaće pitanje COVID-19, ekonomske, pa čak i na nejednakost i rasne odnose, on prepoznaje da “Amerika prije svega” nije samo iluzija već opasnost za SAD koje se ili poštuju ili vrijeđaju kao glavna svjetska snaga.

Trenutni režim u Kini nastojao se retorički pozicionirati kao prvak multilateralizma tokom Trampovog mandata i tako oduzeti američku globalnu vodeću ulogu. Međutim, čim je Đinpingov Peking vidio da je Bajden ponovo potvrdio američke multilateralne korijene, Kina je odmah pokušala izgraditi vlastiti zid kako bi se ogradila od svog tretmana prema muslimanima Ujgurima ili Tibetu ili Hong Kongu ili njihovih avanturističkih ekspanzionizama duboko u more jugoistočne Kine. BiH je geografski udaljena od mnogih tih pitanja, ali ipak je u bici glavnih političkih ideologija vrlo bliska.

Mogu li se uskoro očekivati neki konkretniji potezi ili je Bajdenu sada prioritet unutrašnja politika?

– BiH je u velikoj mjeri novi Berlin ili čak, u očima nekih potencijalnih, meta ekspanzionizma, koji se tretira kao Hong Kong. Ipak, BiH ni u kom slučaju nije bespomoćna ili beznadno ovisna o dobroti drugih. BiH je preživjela vlastitom hrabrošću, vještinama i voljom kada su drugi žurili da prisustvuju našoj sahrani. Opet, većina građana BiH svoju zemlju vidi na jednoj strani, na strani demokratije i pluralizma, u kontekstu ovog novog Berlinskog zida koji prolazi kroz regiju, a kroz BiH najdirektnije.

Ovaj zid nije izum građana BiH ili lidera, već onih koji uključuju autoritarne globalne sile koje ga žele iskoristiti kao loptu u svojoj igri pokušaja dominacije. Čelnici BiH moraju biti načisto da BiH nije lopta, već igrač, partner SAD i slobodne Evrope. Da dijelimo vrijednosti, ali i strateške interese. Priču o BiH zloupotrijebili su svi, od Putina preko ISIL-a do ekstremističkih bijelih supremacista.

Projekt euroatlantskih integracija ne može biti cjelovit

Znači li to da BiH mora preuzeti kontrolu nad vlastitom pričom?

– Naravno da BiH mora preuzeti kontrolu nad vlastitom pričom, s obzirom na to gdje je bila, a posebno tamo gdje želi ići, zajedno s istomišljenicima u regiji, Evropi, euroatlantskoj porodici i zaista kao globalni pokazatelj. BiH će možda trebati nešto slično simbolu berlinskog zračnog prijevoznika, da je u potpunosti uvede u euroatlantsku porodicu nakon što je protivnici iznutra, izbliza i izdaleka iskorištavaju i zanemaruju oni koji ne bi trebali biti samo prijatelji, već i saveznici.

Međutim, BiH ima puno toga za ponuditi. Senator Džo Bajden je to vidio u “novoj Evropi” nakon Sovjetskog saveza, kao primarni katalizator u ranim 1990-im za integraciju u EU i NATO za “nove demokratije” u Evropi. Projekt euroatlantskih integracija ne može biti cjelovit, siguran s vanjskom BiH i zanemaren. Mislim da će Bajden na ovaj način prepoznati BiH kao izazov novog, 21. stoljeća da umanji opasne ambicije onih koji nisu naučili na glupostima 20. stoljeća.

Tramp nije bio tako pametan i sposoban kao Milošević

– Izbori u SAD iskorišteni su za biranje prividnih autokrata koji bi zatim nastavili s demontiranjem demokratskog procesa koji ih je doveo na vlast, a kako bi uspostavili svoj neodređeni/dugotrajni opstanak na vlasti. U SAD to nikada nije bilo toliko razotkriveno i evidentno kao u slučaju Trampa, a možda nikada nije ni bilo toliko blizu uspjeha. Nakon Trampa, opasnost za sve predstavlja manjina tih sugrađana, tačnije onih koji žele biti autoritarni i koji će potražiti drugog političara s Trampovim apetitom. SAD su imale sreću što Tramp nije bio tako pametan i sposoban kao Milošević.

Džo Bajden predstavlja povratak zdravije i robusnije SAD. Iako će Bajden veći dio svog početnog fokusa usmjeriti na domaće pitanje COVID-19, ekonomske, pa čak i na nejednakost i rasne odnose