Bacamo li novac na ove proizvode i lijekove?

Tržište je prezasićeno, a potrošači izgubljeni. Stotine reklama za “must have” proizvode koje, kako često navode ” moramo imati kod kuće”. Garantiraju se veliki učinci na naše zdravlje i izgled, ali većina njih je bez posebne koristi i naprosto “bacanje novca”.

Ponekad se pitamo da li farmaceuti prodavanjem tih proizvoda potiču “nadriljekarstvo” u želji za vlastitim profitom.

Britanski klinički farmaceut i predavač na Univerzitetu Birmingham, Anthony Cox tvrdi kako za ove proizvode i lijekove “bacamo novac”.

Lijek za smirivanje kašlja

Razni sirupi i tablete za smirivanje kašlja bez recepta jedan su od najprodavanijih lijekova u apotekama u zimskom periodu. Studije ne potvrđuju efikasnost takvih proizvoda. Objašnjava kako je u većini slučajeva uzrok kašlja virusna infekcija kod koje se jedino može čekati da je imunološki sistem pobjedi. Tako ti lijekovi ne skraćuju vrijeme bolesti, što potvrđuje čak 26 studija na djeci i odraslima. Britansko ministarstvo zdravstva za liječenje kašlja predlaže korištenje meda i limuna, a ako tegobe potraju – odlazak doktoru.

Sredstva za čišćenje ušnog voska

Od raznih pumpi koje rade na principu usisavanja, tuljaca koji navodno toplinom izvlače vosak te kapi koje sadrže glicerol, ureu i vodikov peroksid – ne postoji niti jedan klinički dokaz da ovi proizvodi djeluju i smanjuju učestalost infekcija uha. Doktori tvrde kako jednaku efikasnot možete postići kod kuće, ispiranjem otopinom od slane vode.

Kreme za ublažavanje ugriza insekta

Postoji oko desetak raznih krema za ublažavanje svrbeža i oteklina nakon ugriza insekta, no vrlo malo dokaza da one stvarno pomažu. Proizvodi koji sadrže analgetike i anestetike ili oni s antihistaminicima ili antisepticima tek su marginalno efikasni, tvrde stručnjaci. Oni upozoravaju da te kreme prepune hemikalija mogu učiniti kožu još osjetljivijom, a ostale opcije uključuju steroidne kreme i masti koje stanjuju kožu te je čine osjetljivijom na sunce. Ipak, kupujete li ih, najbolje je birati sredstvo sa što manje sastojaka i antiseptičkim učinkom.

Pasta za izbjeljivanje zubi

Više od 40 posto ljudi koristi pastu za pranje zubi s navodnim učinkom izbjeljivanja, iako koštaju i do tri puta više nego obične paste za zube. Njihov učinak se temelji na postupku izbjeljivanja i abrazije gornjeg sloja zuba, a prema EU zakonu smiju sadržavati samo 0.1 posto vodikovog peroksida kako bi bile sigurne za korištenje. Šanse da tako male količine hemikalija djeluju na izbjeljivanje su gotovo nemoguće. Kaže da bi se nešto primijetilo na zubima, s pastom bi ih trebalo prati do 30 puta na dan.

Antibakterijski sapuni i maramice

Iako se čini logično kako antibakterijski proizvodi mogu smanjiti ugroženost od mikroorganizama, više od četiri desetljeća istraživanja pokazuju da aktivan sastojak u njima, triklosan, nije ništa efikasniji od običnog sapuna i vode.

Antibakterijski proizvodi umjesto da štite zdravlje mogu uzrokovati smetnje, objašnjavaju stručnjaci. To potvrđuju studije u kojima su djeca koja su dugo izlagana triklosanu imaju veće šanse za nastanak alergije.

Slažete li se s mišljenjem stručnjaka?