Profesor Hrasnica: Snažniji zemljotres u Sarajevu bi nanio štetu sličnu onoj u Petrinji i Zagrebu

Profesor na Građevinskom fakultetu u Sarajevu Mustafa Hrasnica govorio je za Klix o (ne)sigurnosti građevina usljed snažnog zemljotresa. U tom kontekstu osvrnuo se i na bespravnu gradnju i nestručne građevinske zahvate.

Hrasnica, koji predaje i predmet Aseizmičko građenje, je napomenuo da se prilikom projektovanja građevina mora voditi računa o utjecaju zemljotresa. Pojasnio je pojedine pojmove o zemljotresu, a koji se nerijetko pogrešno navode.

“Hipocentar je mjesto u Zemljinoj kori gdje se desi lom, a epicentar je projekcija te tačke na Zemljinu površinu. Ova dva različita pojma se često pomiješaju. Mjesta najjačih hipocentara su rubovi tektonskih ploča. Primjer je prostor oko Pacifika, gdje su mnogobrojne lokacije najjačih zabilježenih zemljotresa”, podsjetio je.

Ukazao je da zemljotresi nisu učestaliji, kao što to neki misle. Naime, mogućnost registracije zemljotresa na bilo kojem dijelu planete i često medijsko izvještavanje o njima, zahvaljujći savremenim i kvalitetnim komunikacijama, daju utisak da je to tako, ali nije.

Hrasnica je podsjetio da se zemljotres ne može predvidjeti i da samo postoje mjesta na kojima se oni, prema dosadašnjim saznanjima, očekuju s većom vjerojatnoćom pojave.
Kakvi su građevinski standardi kod nas?

Potcrtao je da se građevine ne projektuju prema Rihteru, kako se to ponekad govori.

“Magnituda pokazuje količinu oslobođene energije u hipocentru, a on je u Zemljinoj kori. Kakav će biti utjecaj oslobođene energije, koja se prenosi od hipocentra putem seizmičkih valova, ne zavisi samo o magnitudi koja se registruje odmah po zemljotresu. Za projektovanje su bitniji skala intenziteta zemljotresa (poznata je Merkalijeva skala, danas EMS skala) i maksimalna očekivana ubzanja tla na nekom promatranom području. Intenzitet se procijenjuje na osnovu toga kako su ljudi osjetili zemljotres, kakve su posljedice po građevine i po prirodu”, potcrtao je.

Naveo je da je magnituda zemljotresa u Skoplju iz 1963. i onog u Petrinji prošle godine približno jednaka. Ali su posljedice bile različite, između ostalog, zbog drugačijeg tla, gustine naseljenosti i izgrađenosti te kvaliteta i vrste građevina.

Hrasnica je u nastavku govorio o tome kakvi su kriteriji gradnje i projektovanja u Bosni i Hercegovini.

“Kod nas su pravila struke davno definirana. Za različite vrste građevina su definirana maksimalna opterećenja te su definirane seizmičke zone i mjerodavna ubrzanja tla. Time nisu obuhvaćene samo magnitude, već i geomorfološki uslovi, kao i topografski – da li se prostor nalazi u dolini, da li je teren čvrst”, kazao je i dodao da su kriteriji utvrđeni na osnovu očekivanog najsnažnijeg zemljotresa na datom području, što ne znači da ne može biti snažniji.

Shodno tome, istakao je da ako su prilikom projektovanja ispoštovani kriteriji, onda bi građevina trebala izdržati zemljotres kakav je bio u Petrinji, bez obzira na to da li je npr. napravljena u sarajevskom naselju Marijin Dvor ili Buća Potok.
“Građevina se može bespravno napraviti, ali to ne mora značiti da nije dobro projektovana”

Ukazao je na to da se mnogo novca mora uložiti ukoliko se žele praviti građevine na lokacijama koje i baš nisu pogodne za to. To se ne odnosi samo na zemljotrese, nego i na druge prirodne utjecaje. Također je na naš upit napomenuo da se građevina može i bespravno napraviti, ali da pritom bude stručno projektovana. Međutim, ponovio je da je bespravna gradnja neprihvatljiva. Za njega je to katastrofa jer je grad Sarajevo upropašten neplanskom gradnjom.

“Postoje zgrade u Sarajevu koje možda i nisu loše, ali su urbanistička sramota. To se pogotovo odnosi na mnogo građevina koje su napravljene u posljednjih 15 godina. Upropašteni su stari urbanistički planovi, bez obzira na to što su iz perioda socijalizma, jer su bili mnogo uredniji. Zgrada koja je regulacionim planom planirana kao prizemlje i četiri sprata sutradan osvane kao prizemlje i 12 spratova. Na to je ukazivao i bivši kantonalni ministar prostornog planiranja Faruk Kapidžić. To nije bespravno, a ko je to odobrio – to su vjerovatno odobrile pojedine strukture u općinama ili kantonu”, dodao je Hrasnica.

Naveo je da ne znači da će se zgradama koje urbanistički nisu u redu nešto desiti u slučaju snažnijeg zemljotresa. Ne misli da se sada lošije gradi. Pri stavu je da se može samo bolje graditi.

Tvrdi da budući inžinjeri imaju dobru edukaciju u Sarajevu o utjecaju zemljotresa na građevine. Ukazao je na to da na građevinama može nastati šteta usljed veoma jakih zemljotresa, ali da se one tako projektuju da šteta bude popravljiva.
“Šteta u Sarajevu bi bila slična onoj u Petrinji i Zagrebu”

Na osnovu onoga što je vidio nakon zemljotresa u Petrinji i Zagrebu zaključio je da su oštećenja logična. Smatra da bi slična oštećenja bila i u Sarajevu kada bi se desio sličan snažniji zemljotres.

Hrasnica je upozorio na nestručne građevinske zahvate koji mogu biti opasni kod zemljotresa.

“Svaka konstruktivna nelogičnost u nosivom sistemu zgrade je opasnost kod zemljotresa. Izbijanje zidova je stara stvar, posebno u prizemlju. U Turskoj je to bio razlog za rušenje devet od deset zgrada. Mnoge od tih zgrada su imale svega nekoliko spratova. Ovakvim promjenama se može značajno degradirati krutost za horizontalna opterećenja, a zemljotresi uzrokuju upravo horizontalna ubrzanja. Ona su ta koja ruše zgradu”, objasnio je.
Posljedice zemljotresa na objektu s mekanim prizemljem (Foto: Mustafa Hrasnica)
Posljedice zemljotresa na objektu s mekanim prizemljem (Foto: Mustafa Hrasnica)

Ponovio je da je najbitnije da se uvažavaju građevinski propisi koji su osmišljeni za smanjivanje posljedica zemljotresa, a u tom kontekstu je najbitnije da je konstrukcija pravilna.

Prema njegovim riječima, to znači da konstruktivni sistem ima jasan, čist i jednostavan sistem prijenosa opterećenja od krova do temelja.