Predstavljena inicijativa za osnivanjem ženskog suda za BiH

„Na ženskom sudu za Bosnu i Hercegovinu žene će moći svjedočiti o strukturnim nepravdama koje svakodnevno doživljavaju, bilo u ratu, bilo u miru. One će postati subjekti pravde, a ne samo objekti i neće biti važna ni nacionalnost, ni etnicitet kojemu one pripadaju“, poručila je u izjavi za medije Alisa Muratčauš, članica sekcije žena Saveza logoraša Kantona Sarajevo.

Inicijativa za organizovanje ženskog suda za Bosnu i Hercegovinu predstavljena je danas u prostorijama Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Galerija MAK, u Sarajevu.

Inicijativa je potekla od sedam organizacija iz bivše Jugoslavije, a sredinom 2013. ženske grupe Udruženje „Forum žena“ (Bratunac), Fondacija „CURE“ (Sarajevo), Udruženje građana „Budućnost“ (Modriča), „Centar za pravnu pomoć ženama“ (Zenica), HO „Horizonti“ (Tuzla), Organizacija žena „Lara“ (Bijeljina), Udruženje žena „Most“ (Višegrad) pokrenule su inicijativu o ponovnom pokretanju Ženskog suda na prostoru Bosne i Hercegovine.

Uvodničarke su bile Alisa Muratčauš, članica sekcije žena Saveza logoraša Kantona Sarajevo i Jadranka Miličević, izvršna direktorica Fondacije „CURE“.

Ženski sud BiH je dio regionalnog Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju. Ženski sudovi nastaju unutar civilnog društva i društvenih pokreta, pružaju prostor ženama, ne samo da svjedoče o svakodnevnom iskustvu nepravde, već i da stvaraju nove koncepte pravde i mira.

„Ovaj ženski sud još nema pravni legalitet, nego ima otvoreni prostor za javno svjedočenje za žene koje su žrtve ratnog silovanja, čime bi se potaklo stvaranje nove sudske prakse, odnosno direktno uticalo institucionalni pravni sistem koji ne zadovoljava pravdu čak ni na međunarodnom i nacionalnom nivou. Nažalost, žene još žive sa svojim bolnim sjećanjima i žive daleko od sistema pravde“, smatra Muratčauš.

Istakla je da se zbog toga sekcija žena Saveza logoraša priključila inicijativi za pristup ovom ženskom sudu pravde iniciran ženama iz Azije, gdje je i potekao početak nastajanja tog ženskog suda, a žene su na taj način mogle sa svojim deklaracijama da ostvare svoja prava za preživjele žene koje su žrtve ratnog silovanja, ili kršenja radnog prava, i svih ostalih segmenata.

Da bi zaživio institucionalni sistem pravde za žene, Muratčauš je kazala da je u indirektno djelovanje sudske prakse potrebno uvesti novi koncept pravde s feminističkog stajališta.

„Predstavnici sudske prakse se nisu odazvali ovoj inicijativi, ali, ovo su tek prvi koraci, tako da će se neke stvari morati mijenjati kroz dijalog i saradnju, a upravo se formira taj pokret, snaga žena da bi se taj pravni sistem popravio, da bi se prava žrtava torture i silovanja morala sankcionirati“, rekla je Muratčauš.

U sklopu radionice/javne diskusije predstavljen je i dokumentarni film o iskustvima ženskih sudova na međunarodnom nivou.

Za mart 2015. godine najavljena je premijera osnivanja ženskog suda za Bosnu i Hercegovinu na kojoj će sve žene žrtve silovanja će otvoreno govoriti o onome što su preživjele, a njihova će svjedočenja biti dokumentovana.

federalna.ba