Hranu uvozimo, a domaća propada: Od Nove godine nas čekaju i nova poskupljenja

Pandemija koronavirusa izazvala je znatne poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Dok, s jedne strane, poljoprivrednici zbog viškova mlijeka, povrća i mesa, koje nisu uspjeli da prodaju, prijete protestima, s druge strane najavljena su poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Kako će se to odraziti na džep građana i zašto proizvodi poskupljuju uprkos postojanju viškova na tržištu?

Cijene brašna i ulja su krajem novembra povećane za deset posto, a početkom sljedeće godine mlinari su najavili još jedno poskupljenje brašna.

“Poslije nove godine očekuje nas još jedan talas poskupljenja, ono bi se kretalo od 3 do 5 feninga. 20 30 posto domaće pšenice učestvuje u pekarskoj proizvodnji dok se ostalo uvozi”, izjavio je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina.

A, dok osnovne životne namirnice poskupljuju, viškovi poljoprivrednih proizvoda su ogromni.

“Ima otrpilike oko 15 miliona litara mlijeka, mesa ja ne znam stvarno, krompira, povrća, hrpa, to sve stoji, ne može da se proda zbog uvoza, jer je iz uvoza dosta jeftinije”, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za BHRT.

Početkom godine su nas zbog pandemije podsticali da proizvedemo što više, a sad kad smo proizveli, oni uvoze i još dižu cijene, kažu ogorčeni poljoprivrednici. Rješenje vide u zaštiti domaće proizvodnje.

“Daleko je to od dobrog, juneće meso, svinjsko meso ponude sa svih strana dolaze, ne znam kakav je kvalitet, ko to kontroliše, stvarno da se zapitamo, šta da radimo, od čega da živimo. Nenormalno mnogo tržišnih viškova se pojavilo”, govori Đorđe Vakčić, poljoprivrednik, dok Branko Mastilo, predsjednik Udruge proizvođača povrća RS, dodaje: “Mnogo smo zasijali, godina povoljna, pridružili smo se da pomognemo državi i narodu da ima dovoljno stanovništvo povrća, međutim, posljedica korone, mala potražnja.”

Postavlja se pitanje – zašto se povećavaju cijene kada postoji dovoljno proizvoda i kada su prisutni značajni viškovi? Odgovor je – uvoz, kažu analitičari.

“Mi smo zemlja koja ne može da se hrani, mi 50 % hrane obezbijeđujemo, a drugu polovinu uvozimo, to je veliki rizik za ovaj narod i nijedna država sebi ne dozvoljava da ne može da hrani narod. Mi smo vidjeli u martu kad je naišla pandemija”, objasnio je Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

Da li će se stanje promijeniti, znat će se u narednih deset dana.

Poljoprivrednici žele da uvoz bude zaustavljen, dok domaći proizvodi ne budu prodani.

Zbog toga su zatražili sastanak s ministrom spoljne trgovinei ekonomskih odnosa Stašom Košarcem.

Osim zaštite domaće proizvodnje, jedan od prijedloga za stabilizaciju tržišta je i formiranje nove zajedničke institucije koja bi se bavila pitanjima poljoprivrednika na nivou Bosne i Hercegovine.

Ako se nadležni ogluše o zahtjeve, poljoprivrednici najavljuju blokadu granica do nove godine.