Predrag Kojović: Želim da BiH prestane biti zemlja skandala

Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke, u intervjuu za „Sedmicu“ govori o aktuelnim političkim temama. Nakon dobrih rezultata četvorke na lokalnim izborima u Sarajevu, Kojović djeluje zadovoljno i vjeruje u još bolje političko pozicioniranje na narednim općim izborima.

Obećanje građanima

Stranke četvorke u Sarajevu će sada biti i kantonalna vlast i imati kontrolu nad ključnim općinama. Vaš član Edin Forto novi je premijer. Koji su ključni ciljevi kojima ćete se posvetiti u naredne dvije godine, posebno uzimajući u obzir nimalo lagodni ambijent teške ekonomske i zdravstvene borbe protiv pandemije koronavirusa? 

– Pobjeda u Sarajevu, i ovo govorim direktno iz srca, pripada građanima i građankama Sarajeva jer su oni glasanjem zapravo rekli kakvu BiH žele, a to je BiH u kojoj se i Srđan i Hasan i Predrag i Elmedin i Bogić i Muzur dogovaraju i zajedno rade da ovo bude normalna zemlja, u kojoj svako svakoga poštuje i u kojoj su naše različitosti naša snaga, bogatstvo i izvor životnog zadovoljstva, a ne naš hendikep, uzrok svađa i siromaštva.

Ja vjerujem, i reći ću to javno kako bi me građani mogli na to podsjetiti u slučaju da nisam u pravu, da ćemo mi uspjeti i više od toga. Pobijedit ćemo pandemiju, oporaviti ekonomiju i, uprkos finansijskoj krizi koja nas čeka, pronaći ćemo sredstva i krenuti u realizaciju ambicioznih planova za KS koje smo imali prije pandemije.

To je moje obećanje građanima i građankama Sarajeva. Ako oni u proljeće 2022. u svom svakodnevnom životu ne osjete i ne dožive značajno poboljšanje kvaliteta u svim segmentima u kojima Kantonalna vlada i načelnici četvorke imaju utjecaj, onda nismo radili dobro i nismo opravdali njihovo povjerenje. Osjećam ogromnu ličnu odgovornost prema povjerenju koje su nam građani dali. Ogromnu.

Rezultati izbora pokazuju da je Narod i pravda sada najdominantnija i najbrže rastuća stranka u okviru četvorke. Bojite li se da bi to u doglednoj budućnosti mogao postati problem i da jačanje Naroda i pravde vodi prema marginalizaciji lijevih stranaka?

– Koalicija četvorke je pokazala da je savez koji je u stanju i pobijediti i implementirati program dogovoren u koalicionom sporazumu, što je zaista, priznat ćete, potpuna novost u političkom životu BiH. Da li su neke stranke zbog tog saveza izgubile dio svog političkog identiteta, da li su neke stranke mogle postići bolje izborne rezultate da su išle samostalno ili, najotvorenije, da li je jedan od partnera od ovog saveza dobio više nego što bi dobio da nije u ovom savezu, otvorena su pitanja i sigurno postoje različita gledanja na to.

Da, ali ipak je činjenica da je na posljednjim izborima u okvirima četvorke samo NiP rastao, dok su NS i SDP, u najboljem slučaju, stagnirale. Osim svih benefita koje ovaj savez svima vama donosi, svjesni ste sigurno i opasnosti od prelijevanja vaših glasova.

– Nakon izbora u Mostaru, u Našoj stranci, a vjerovatno i u drugim, slijede izborne analize koje će dati precizniji i potpun odgovor na vaše pitanje.

Ono što ja u ovom trenutku želim reći o toj temi je da su svi članovi četvorke ravnopravni partneri, da postoji zaista jedna otvorenost i međusobno poštovanje u međusobnim odnosima i da se u proteklom periodu, u kojem je sigurno bilo izazova i pokušaja da se ti naši odnosi naruše, pokazala čelična odlučnost da posao koji smo započeli dovršimo na opštim izborima 2022. godine. Potpuno smo svjesni toga da je koalicija četvorke najjača i najefikasnija ako je čine ravnopravni partneri.

Razlike i NiP

Pokušat ću drugačije. NiP i NS trenutno su ujedinjeni u cilju zajedničke borbe protiv dosadašnje vlasti, u prvom redu Stranke demokratske akcije, no bojite li se da bi taj savez u doglednoj budućnosti mogao imati probleme zbog razlika u ideološkim pitanjima, a već ste imali nekoliko trzavica po tom pitanju. Svjesni ste da oni zauzimaju prilično konzervativniju političku poziciju u odnosu na NS. 

– Tačno. Postoje, međutim, pitanja o kojima nemamo spora: korupcija, kriminal, nepotizam, potreba da se građanima omoguće bolje državne usluge, bolji standard, jedan ljepši i sretniji život u kome su ljudi ponosni na svoj etnički i vjerski identitet, ali i više od toga, žele jedinstvo u različitosti, žele da zemlja krene naprijed, žele da budu ponosni na sve dobro što se postigne u bilo kojem dijelu BiH.

Žele da BiH prestane biti zemlja skandala, slučajeva i zemlja koja je na posljednjem mjestu svih lista koje mjere progres i uspjehe jedne države. Žele da budu ponosni na BiH i u sportskom i u ekonomskom i kulturnom, pa i u smislu prevazilaženja kancerogenog nacionalizma koji nas proganja od 90-ih godina.  

Vjerujete li da Sarajevo može biti iskra koja će donijeti plimu novih politika i vrijednosti na nivou čitave BiH. Ili, da Vas pitam još konkretnije, kakva je to Bosna i Hercegovina u kojoj Predrag Kojović i Naša stranka žele živjeti i kako je mislite ostvariti? 

– Želim živjeti u onakvoj BiH kakva je definisana u pitanju za referendum o nezavisnosti – demokratska, sekularna, država ravnopravnih građana i naroda.

Želim živjeti u državi u kojoj smo svi jednaki na svakom pedlju zemlje i poštovani ili nepoštovani isključivo na osnovu svog karaktera, a ne na osnovu svog etničkog ili religioznog identiteta. I, naravno, želim živjeti u BiH koja je članica EU i NATO saveza.

I, ako mogu dodati i jedan lični momenat, koji će te vi kao politički analitičar prepoznati, u državi koja omogućava da svako, ne ugrožavajući nikoga, ima pravo tražiti i ostvariti svoju ličnu sreću.

Biti hrabar i mudar

Pobjeda Džoa Bajdena u mnogima je probudila optimizam da će SAD u narednom periodu imati daleko veći angažman u BiH, a to je zapravo indirektno najavio i sam novoizabrani predsjednik jasno šaljući pozitivne poruke prema našoj zemlji i poručujući, između ostalog, i da je dejtonski ustav „nedovršen“. S druge strane, iz Moskve se mogu čuti potpuno drugačije poruke, a rekao bih da su one prilično podudarne s onim što se može danas čuti i od, naprimjer, vlasti u Hrvatskoj. Kako komentirate trenutni geopolitički položaj BiH i vjerujete li da možemo očekivati novu američku ili američko-evropsku inicijativu prema BiH?    

– Želim vjerovati da je to početak, pa čak i da je naša sarajevska pobjeda dio povratka svijeta u normalnost u kojoj su činjenice da je planeta Zemlja okrugla, da vakcine spašavaju čovječanstvo od biološke nadmoćnosti virusa i da je genetska razlika među pripadnicima vrste Homo sapiens statistički potpuno zanemariva, neupitna.

Kao odgovor na vaše precizno pitanje mogu samo reći da se nadam da ćemo u narednom periodu biti dovoljno hrabri i mudri da, umjesto traženja starijeg brata u drugim državama koji će nas štititi u svijetu geopolitičkih igara, gradimo našu državu, donosimo svoje odluke i da nam jedini prioritet treba i mora biti šta je najbolje za BiH i njene građane. Dok god se kao država i kao građani ne opredijelimo da jačamo svoju državu BiH, odluke o tome pod čijim smo utjecajem će se donositi u prijestonicama drugih država.

Što se tiče Dejtona, odnosno, dejtonskog ustava BiH, to je, suštinski, ugovor o primirju i završetku rata. Neozbiljno je o njemu razgovarati kao dokumentu koji nudi najbolja ustavnopravna rješenja za državu BiH. Mi moramo, što prije, iz dejtonske preći u briselsku fazu. Trebali smo jučer. Ljudi koji su sada na vlasti znaju da jedino što ih može ostaviti na vlasti je dejtonski ustav ili, preciznije, ustroj. Kao i svaka građevina, i dejtonski ustav ima kritičnu tačku, čija izmjena ugrožava cijelu konstrukciju. Ta tačka se zove Sejdić-Finci-Pilav-Zornić.

Frustrira nas što isključivu podršku imamo u urbanim centrima

 Iako NS postoji od 2008. godine, ona još nije uspjela dobiti značajniju podršku mimo nekolicine urbanih centara. Zašto je to tako i kakve su ambicije NS za budućnost? 

– Zašto jedna multietnička, socijal-liberalna stranka s vrlo progresivnim shvatanjem politike ili, kako je austrijski list „Standard“ ocijenio, jedina stranka istinski posvećena evropskim vrijednostima, najveću ili, kako vi kažete, isključivu podršku ima u urbanim centrima je sasvim sigurno analitički objašnjivo, ali je, iz naše, a posebno moje perspektive predsjednika, frustrirajuće jer zaista se želimo širiti i u ruralnim sredinama i u RS i u Hercegovini, a ne uspijevamo ni približno onoliko koliko bismo željeli.  

Ono što mogu reći, i što sam rekao na kongresu stranke, je da gdje god postoji istinski interes, u kojoj god sredini postoji nekoliko ljudi koji dijele naše socijal-liberalne, evropske vrijednosti, i koji žele da rade na osnivanju organizacije Naše stranke u svojoj sredini, ja sam spreman sjesti u auto i doći i razgovarati s njima o tome.

Liberalna ideja je svjetonazor koji je i pobijedio Hitlera i srušio Berlinski zid

 Vaša stranka se deklarira kao socijal-liberalna. Kako tumačite položaj liberalizma u svijetu danas, posebno u kontekstu rasta populističkih snaga kojem svjedočimo posljednjih godina? 

– Ja sam po ideološkom uvjerenju socijal-liberal s velikim L. Po meni, cijela politika u demokratskom svijetu se sastoji u vještini da se uspostavi ispravan balans između dva kontradiktorna principa – princip jednakosti u društvu i princip lične slobode. Liberalna ideja je svjetonazor koji je i pobijedio Hitlera i srušio Berlinski zid.

Posljednjih desetak godina vrijednosti tog liberalizma su značajno ugrožene od radikalnih, desničarskih populista koji vlast doživljavaju kao alatku za lično bogaćenje ili ostvarivanje nekih megalomanskih geopolitičkih fantazija. Zato pobjedu gospodina Bajdena doživljavam kao pobjedu razuma i, da tako kažem, normalizaciju SAD i njihov povratak u globalno rukovodstvo demokratskog svijeta.

Avaz