Dr. Sadiković: Nakon 25 godina, vrijeme za postdejtonsku građansku BiH

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisan je nakon rata 1992-1995. Dejtonski ustavotvorac, tada je već bio svjestan, da ratom i genocidom razorena i podijeljena BiH sa ugrađenim instrumentima blokade donošenja političkih odluka i diskriminatornim odredbama, neće biti u stanju da samostalno funkcionira bez revizije svog Ustava – Aneksa 4 Mirovnog sporazuma, kazala je danas prof.dr. Lada Sadiković, prodekan FKKSS-a i arbitar za Brčko Distrikt BiH, koja je učestvovala na konferenciji Kruga 99.

Podsjetila je kako je BiH u prvoj postdejtonskoj fazi u najvećoj mjeri funkcionirala uz pomoć Visokog predstavnika, pa su njegove odluke okarakterizirane kao ključne za sam opstanak države. Prijemom u Vijeće Evrope i ratifikacijom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava (2002) BiH je naloženo da izvrši ‘jačanje državnih na uštrb entitetskih institucija kroz reviziju Ustava BiH pod pritiskom međunarodne zajednice uz djelovanje Visokog predstavnika’.

“Venecijanska komisija, nakon opsežne analize stanja tri godine poslije egzaktno utvrđuje, da BiH ‘nije u stanju da izvršava svoje ni regionalne niti međunarodne obaveze’. Upravo nakon takvog zaključka, umjesto poduzimanja zajedničke akcije na prevazilaženju poteškoća koje su naprosto blokirale BiH, dolazi do stagnacije tj. druge faze postdejtonske države BiH usljed nečinjenja svih potpisnika Općeg okvirnog sporazuma za mir u BIH, posebno Visokog predstavnika, koji je svojim redovnim ovlaštenjima kao ‘konačni tumač’ mogao riješiti sve poteškoće koje su proizašle iz civilne implementacije Mirovnog sporazuma, te pomoći da se izvrše sve donesene presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburgu. Ostaje nejasno, zašto je Visoki predstavnik prestao da bude ‘sigurnosni ventil’ kada još uvijek nije došlo do ‘pozitivne procjene situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljenoj na punom poštivanju Mirovnog sporazuma'”, pitala je Sadiković.

Dvadeset i pet godina poslije, u trećoj fazi, konačno je došao pravi trenutak da se aktivira Visoki predstavnik putem redovnih ovlaštenja Aneksa 10 uz kontinuiranu podršku kako SAD-a, Evropske unije i NATO-a, tako i Venecijanske komisije, ocijenila je profesorica te dodala

“Na taj način, država Bosna i Hercegovina bi se osposobila, da samostalno izvršava svoje obaveze i zajedno sa snažnim i funkcionalnim institucijama izvršne, zakonodavne i sudske vlasti na čelu sa Vrhovnim sudom BiH, te uz kompletnu primjenu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, preuzme primarnu ulogu u rješavanju svih nadolazećih poteškoća, i pri tome postane moderna, demokratska, pravna i socijalna država svih lica pod jurisdikcijom države BiH.”

N1