Senad Huseinagić: Pranje ruku će ostati glavna tema zdravstvenog odgoja

Institut za zdravlje i sigurnost hrane 2020. godinu obilježava petu godinu djelovanja pod tim imenom, a u razgovoru za Klix.ba direktor Senad Huseinagić govorio je o pandemiji, savjetima i preporukama građanima te aktivnostima instituta. Pandemija koronavirusa samo jednim dijelom obilježila je petu godinu djelovanja Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice pod tim imenom, a osim svakodnevnih informacija, savjeta, saopćenja čiji su autori stručnjaci i ljekari INZ-a na temu pandemije koronavirusa, pratili su i druge značajne teme za siguran život građana BiH.

Direktor INZ-a, prim.dr. Senad Huseinagić je kazao da je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) na prostorima bivše Jugoslavije jedinstvena institucija koja djeluje po principu One health – jedinstveno/jedno zdravlje. Dodao je da je najbliža ovakva institucija je u Austriji, pa dalje na Zapad, do Sjeverne Amerike.

“Praktično, to znači da su na jednom mjestu spojeni zavodi za zaštitu zdravlja ljudi, životinja (veterinarski) i bilja. Zašto? Jer samo multidisciplinarnim pristupom i angažmanom različitih struka i stručnjaka dobijete adekvatan rezultat. Mi često kažemo da nema zdravlje ljudi bez zdravlja onog što jedu, dakle hrane životinjskog i biljnog porijekla, ali i zdravlja tih životinja i onog što one jedu. To je jedan zatvoren i povezan krug, kojem tako i pristupamo”, izjavio je Huseinagić.

Rezultati rada i preporuka vidljivi širom BiH

Pojasnio je da rezultati, koje su postigli na području Zeničko-dobojskog kantona, primjer za to su vrtići, škole i fakulteti, ali i značajan dio privrede, koja je ispoštovala sve procedure, daju im za pravo da vjerujemo da je ono što su radili proteklih devet mjeseci pandemije, značajno smanjilo negativne posljedice pandemije s obzirom na to da su prve preporuke i informacije dali krajem januara i početkom februara, a prvi slučajevi su zabilježeni sredinom marta.

“Gotovo svim privrednim subjektima – javnim i privatnim preduzećima i firmama, javnim ustanovama, organizacijama, koje djeluju u ZDK procedure su upućene emailom ili telefaksom, odnosno lično prilikom posjete naših timova. Putem medija se pročulo za ono što smo radili, pa smo upite i zahtjeve počeli dobijati iz cijele FBiH, pa i RS, iako formalno ne djelujemo u tom bh. entitetu, ali smo bili dužni i voljni pomoći svima kojima je stručna pomoć bila potrebna. Možda za kraj da istaknemo da su naši printani materijali o zaštiti od COVID-19 vidljivi danas u oba bh. entiteta, u javnim objektima širom cijele države”, dodaje Huseinagić.

Pranje ruku je banalna stvar, ali glavna u zdravstvenom odgoju

U sklopu svojih aktivnosti radili su brojne dezinfekcije javnih prostora, od škola nakon izbora, do stadiona prije utakmica reprezentacija, ali i drugih ustanova širom Federacije Bosne i Hercegovine. Međutim, ono što je bilo najneobičnije jeste savjetovati građane u 21. stoljeću o značaju pranja ruku.

“Generalno, preporuke se najčešće svode na savjetovanje o ‘vraćanju’ osnovnim higijenskim navikama (pranje ruku i higijena okoline, provjetravanje) i bontonu (fizička distanca). Iako savjetovanje o pranju ruku djeluje kao banalna stvar, to će definitivno uvijek ostati jedna od glavnih tema zdravstvenog odgoja, bez obzira na stepen razvoja civilizacije”, pojašnjava naš sagovornik.

Obaveza savjetovati i o drugim temama tokom pandemije

INZ je osim koronavirusa ispratio i druge događaje koji su vezani za redovne aktivnosti obilježavanja značajnih datuma tokom godine kao što je Dan borbe protiv HIV-a, reproduktivno zdravlje djevojčica (online format), detoksikacija organizma, prehrambene navike, neophodnost mamografskih pregleda i ranog otkrivanja karcinoma dojke, povećanje sigurnosti u školama, promocija zdravlja i zaštite sluha, vida, lokomotornog sistema (kičma, stopala), svjesnost opasnosti tuberkuloze, pregleda kože i otkrivanja malinoma, nutricionistički savjeti tokom Ramazana, teme kao što su darivanje krvi, sigurnost hrane, zaštita okoliša, koristi i rizici upotreba bazena za rekreaciju i brojne druge teme.

Ne postoje procedure za 100-postotnu zaštitu od COVID-a

Pred kraj razgovora je kazao da je 2020. godina po mnogo čemu neuobičajena i drugačija, stresna, zahtjevna i s poslovnog i s individualnog aspekta.

“Treba naglasiti da ne postoje idealne smjernice i procedure koje će 100%-tno zaštititi od COVID-19 ili bilo kojeg drugog mikroorganizma ili faktora koji izaziva poremećaj zdravlja. Godina iza nas je bila godina dodatnog naprezanja ljudskih, stručnih, tehničkih i drugih kapaciteta, jer pored redovnih poslova ‘dobili smo’ i COVID-pandemiju. Značajan dio našeg rada je vezan za terenski i rad s ljudima, organizacijama, institucijama, što je dodatno iskomplikovalo, usložnilo rad. Smatram da godinu završavamo osposobljeniji, stručniji i spremniji na druge ili slične izazove u budućnosti”, zaključio je direktor INZ-a za Klix.ba.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice svojim aktivnostima odgovorilo je novim i neočekivanim izazovima te su pokazali da su institucija koja ima povjerenje stanovništva i koja je u stanju prepoznavati i zadovoljiti potrebe poslovnih partnera, vlasti i naroda u domenu prevencije, promocije, nadzora, zaštite i unapređenja zdravlja građana, kao i zaštite poslovnih partnera od rizika u vezi sa zdravljem njihovih korisnika.

Klix.ba