Počela je Hanuka: Ovo je priča o tome zašto i kako se obilježava veliki jevrejski blagdan

Počelo je obilježavanje Hanuke – jednog od najznačajnijih jevrejskih blagdana. Igor Bencion Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge, je u razgovoru za naš portal objasnio zašto i kako se obilježava blagdan svjetlosti i oslobođenja. To je blagdan pobjedonosne i oslobodilačke borbe jevrejskog naroda – potcrtao je na početku Kožemjakin.

“Borili su se protiv mnogobožačke helenističke dinastije Seleukida na čijem je čelu bio Antioh IV Epifan. U to vrijeme je helenizam imao težnju stvaranja jedinstvenog naroda, jedne vrste globalizacije u cijeloj carevini. To je rađeno asimilacijom i pokušajem ujednačavanja grčke kulture koju bi prihvatili svi narodi koji su bili podanici”, objašnjava.

Onda je Antioh, priča nam, zabranio održavanje Tore u Judeji – za šta je propisao smrtnu kaznu, zabranio obrezivanje djece i svetkovanje Šabata ili subote.

“Oskrnavljen je i Hram prinošenjem svinje žrtveniku. Obustavljeno je prinošenje žrtava koje su sinovi Izraelovi vršili Bogu. Umjesto toga, uvedeno je obavezno prisustvovanje svih stanovnika Judeje, prinošenje njima nečistih životinja na žrtvu helenskim božanstvima. To se dešavalo u svim gradovima Judeje, ne samo u Jerusalemu gdje je bio oskrnavljen i Hram – svetinja nad svetinjama”, ukazao je Kožemjakin.

Ubijani su oni koji su bili odvedeni da jedu idolske žrtve, navodi. Zatim se desila kulminacija.

“Situacija je kulminirala kada su osvajači onečistili sam Hram. U njega su unijeli kip grčkog božanstva Zeusa i postavili su ga na sam oltar Hrama gdje su se prinosile žrtve. Uslijedila je pobuna 167. godine prije nove ere pod vodstvom kohena tj. sveštenika Matatije koji je opsluživao Hram. Zajedno sa svojih pet sinova je podigao bunu. Oni odlaze u Modin i na jednom od takvih žrtvovanja nečistih životinja ruše mnogobožački kip i počinju gerilski rat protiv moćne imperije”, istakao je.

Po smrti Matatije, priča nam Kožemjakin, vodstvo je preuzeo njegov sin Juda Makabi. Objašnjava nam da Makabi na hebrejskom jeziku znači čekić, što govori da je bio snažan čovjek. Njihova borba protiv dinastije Seleukida je trajala tri godine.

U nastavku je obrazložio otkud naziv blagdana Hanuka.

“Poslije tri godine su nanijeli poraz neprijatelju i istjerali su ga iz Jerusalema. Sve se to desilo na današnji dan koji je počeo jučer s akšamom. Sve se desilo tri godine nakon ponižavajućeg dekreta, zabrana nametnutih Jevrejima. Juda Makabi ruši tuđinske idole u Hramu i posvećuje žrtvenik, pa samim tim i Hram koji ponovo otpočinje prinošenjem žrtava. Odatle naziv Hanuka – na hebrejskom to znači posvećenje, posvećenje doma, posvećenje Hrama”, rekao je.

Po okončanju pobjede ustanici su počeli čišćenje Hrama da bi što prije zapalili svjetla u hramskom svijećnjaku koji je stajao na ulazu u predvorje. Prema Kožemjakinovim riječima, nisu pronašli čisto obredno ulje koje je trebalo biti zapečaćeno pečatom hramskog prvosveštenika.

“Nalaze ulje koje je bilo dovoljno samo za jedan dan gorenja. Ipak, odlučili su zapaliti svjetla u menori kako bi bar tog pobjedničkog dana osvijetlili Hram – za sve ono za šta su se borili. Po predanju se dešava čudo. Ulje gori osam dana. Kao spomen na to čudo, mi tokom osam dana Hanuke palimo svijeće u domovima, sinagogama i na trgovima u večernjim satima. To su svijećnjaci i uljne svjetiljke. U sefardskoj tradiciji su to uljne svjetiljke, odnosno kandila. Svaki dan se dodaje jedna svjećica i tako od prvog do osmog dana blagdana. Time uvećavamo količinu svjetlosti”, kazao je.

Trpeza kao spomen na čudo

Napomenuo je da je paljenje svjetla vjerska obaveza te da se kao spomen na čudo ulja jede hrana koja se sprema u ulju.

“Najčešće se radi o uštipcima, krofnama ili sefardskoj halvi. Običaj je da se i djeca daruju. Hanuku obično čestitamo riječima Hanuka lesimha, što znači Hanuka na radost. Na ladino ili jevrejsko-španskom jeziku to glasi Hanuka anegre”, dodao je.

“Svjetlo da obasja mračne dane”

Kožemjakin je podsjetio da je tradicija da se prva svjećica pali unutar zajednice, ali da su zbog pandemije koronavirusa ove godine bili primorani to uraditi malo drugačije.

“U malom broju, pet-šest mlađih ljudi je zapalilo svijeće kako na svjećnjaku Jevrejske zajednice tako i na onom vanjskom koji se nalazi prema gradu kao znak građanima Sarajeva da i njima želimo svako dobro – da i njih svjetlo obasja u ovim mračnim danima kada koronavirus odnosi brojne živote. Želimo da radost podijelimo s našim sugrađanima”, poručio je hazan sarajevske sinagoge Igor Bencion Kožemjakin.

Klix