Šta zapravo trebaju biti prioriteti novih lokalnih vlasti u BiH

Lokalni izbori u BiH sve su bliže, a tim povodom Centar za politike i upravljanje (CPU) u saradnji s Udruženjem “Zašto ne?” predstavio je analizu kroz koju predstavlja šta trebaju biti socioekonomski prioriteti novih lokalnih vlasti. Na upitnik CPU-a odgovarali su predstavnici civilnog i poslovnog sektora i dali svoje mišljenje o prioritetima i oblastima koje u predstojećem mandatu trebaju biti u fokusu novoizabranih donosioca odluka na općinskom nivou.

Koji su prioriteti?

Komunalne usluge i projekti razvoja lokalne infrastrukture

Prioriteti koje CPU i “Zašto ne?” navode u oblasti komunalnih usluga i implementacije projekata razvoja lokalne infrastrukture su poboljšanje usluga vodosnadbijevanja, upravljanja otpadnim vodama, infrastrukture električne mreže, prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada, upravljanja javnim površinama, čistoće cesta i uklanjanja snijega, javne rasvjete, investiranje u održavanje lokalnih cesta, pristupa javnim parking prostorima u urbanim zonama, te investiranje u unaprjeđenje i širenje mreže lokalnih puteva, sportsko-rekreativne i kulturne objekte, prezervaciju kulturno/historijskih naslijeđa, energetsku efikasnost naselja i socijalnu stanogradnju.

Analiza je pokazala da je 46 posto ispitanika djelimično ili potpuno zadovoljno pruženim uslugama u ovoj oblasti, dok je 50 posto ispitanika potpuno i djelimično nezadovoljno.

Unapređenje lokalnog poslovnog ambijenta

Kada je riječ o unapređenju lokalnog poslovnog ambijenta, mjere koje su kroz analizu ocijenjene kao prioritetne su uspostavljanje zasebne lokalne agencije koja će omogućiti i pružiti pomoć pojedincima pri procesu registrovanja biznisa.

U ovom smislu od ključne važnosti je smanjenje troškova i vremena potrebnog za pribavljanje građevinske dozvole, kao i saradnja lokalne zajednice sa komercijalnim bankama, razvojnim agencijama, HUB-ovima i biznis inkubatorima kako bi se poboljšao pristup finansijskim sredstvima.

Među prioritetima je istaknuta i potreba smanjenja taksi i naknada u nadležnosti općina, poboljšanje kvaliteta usluga pruženih za plaćene naknade, uspostava transparentnog i pravednog sistema za dodjelu javne finansijske i nefinansijske pomoći za biznise, uvođenje “investment-friendly” politika i finansiranje projekata koji pospješuju konkurentnost biznisa.

U ovom slučaju 25 posto ispitanika je djelimično ili potpuno zadovoljno pruženim uslugama u ovoj oblasti, dok je 63 posto ispitanika potpuno i djelimično nezadovoljno.

Saradnja lokalnih vlasti s civilnim sektorom

CPU ističe i potrebu povećanja broja projekata koji povećavaju konkurentnost privrede i radne snage, ali i projekata koji su usmjereni na istraživanja i razvoj, te unapređenje standarda života.

Prioritet su i davanje fiskalnih podsticaja privatnom sektoru za povećanje filantropskih ulaganja u poboljšanje kvalitete življenja i investicije u ljudski kapital u lokalnoj zajednici.

Ukupno 32 posto ispitanika je djelimično ili potpuno zadovoljno saradnjom lokalne zajednice sa civilnim sektorom, dok je 60 posto ispitanika potpuno i djelimično nezadovoljno.

Obrazovanje

U oblasti obrazovanja CPU naglašava potrebu za povećanjem investicija u opremu i prostor za nastavu u osnovnim i srednjim školama, te dodatnu obuku nastavnika i profesora.

Depolitizacija procesa zapošljavanja u lokalnim školama također bi trebao biti jedan od prioriteta lokalnih vlasti, navode iz CPU-a, kao i poboljšanje nastavnog procesa i ishoda učenja, uvođenje praktične nastave i dualnog obrazovanja u srednjim školama, pristupa za javne i privatne predškolske ustanove, te finansijska podrška za djecu koja pohađaju predškolsko obrazovanje.

Kada je riječ o obrazovanju, 36 posto ispitanika u analizi CPU-a je izjavilo da je djelimično ili potpuno zadovoljno školstvom u svojoj lokalnoj zajednici, dok je 56 posto ispitanika potpuno i djelimično nezadovoljno.

Sigurnost

Mjere identifikovane u ovoj oblasti su poboljšanje efikasnosti policije u lokalnoj zajednici, uvođenje dodatnog broja policijskih službenika i patrola, poboljšanje rada socijalnih radnika i uvođenje dodatnog broja socijalnih radnika, kao i finansijska podrška “sigurnim kućama” za članove rizičnih porodica kako bi se spriječilo nasilje nad ženama, djecom i članovima marginaliziranih grupa.

Navodi se i potreba institucionalne podrške zbrinjavanju migranata i socio-ekonomske emancipacije i nadzora nad migrantima u lokalnoj zajednici.

U ovoj oblasti 66 posto ispitanika je djelimično ili potpuno zadovoljno sigurnošću u svojoj lokalnoj zajednici, dok je 23 posto ispitanika potpuno i djelimično nezadovoljno.

Zdravstvo

Među ispitanicima CPU-a, 41 posto ih je izjavilo da je zadovoljno zdravstvenim uslugama u svojoj lokalnoj zajednici, dok ih je 54 posto potpuno i djelimično nezadovoljno.

Mjere identifikovane u ovoj oblasti su poboljšanje opreme u ustanovama primarne zdravstvene zaštite, izgleda ustanova, optimizacija mreže zdravstvenih ustanova i povećanje broja terenskih ambulantnih timova.

Iz CPU-u nadalje navode da je oko 73 posto ispitanika izjavilo da bi lokalne vlasti trebale kreirati posebne mjere kada je riječ o nezaposlenosti mlađe populacija između 18 i 35 godina starosti, dok 67 posto ispitanika smatra da isto treba učiniti za osobe s poteškoćama u razvoju.

Ko je zaslužan za trenutni nivo razvoja općina?

Ukupno 63 posto ispitanika smatra da rad općinskog vijeća ili skupštine u općini iz koje dolaze nije transparentan, i isto toliko njih smatra da aktivnosti općinskog vijeća ili skupštine nisu usmjerene na rješavanje ključnih prioriteta. Polovina ispitanika smatra da je trenutni nivo razvijenosti lokalnih zajednica rezultat razvoja privatnog sektora, a 43 posto da je to rezultat rada lokalnih vlasti.

Klix.ba