Kada se smiju koristiti maglenke?

Postoji mnogo nedoumica u vezi sa upotrebom svjetala za maglu, poznatijim pod popularnim nazivom maglenke, budući da su se kroz godine mijenjale zakonske norme.

Piše: Srećko Kremenović

U ovom tekstu ćemo pojasniti šta se podrazumijeva pod pojmom svjetla za maglu, kada se smiju koristiti, te kakve su zakonske odredbe u BiH i susjednim zemljama.

Maglenke – osnovni pojmovi

Prednja svjetla za maglu na motornim vozilima spadaju u uređaje za osvjetljavanje puta, dok zadnja svjetla za maglu spadaju u uređaje za označavanje vozila.

Prednja svjetla za maglu na motornim vozilima sa četiri ili više točkova i na motornim vozilima sa tri točka koja su šira od 1,3 m mogu biti ugrađena i izvedena kao dva svjetla za maglu, a na motociklima i motociklima sa bočnom prikolicom kao jedno svjetlo za maglu tako da daju svjetlost bijele ili žute boje.

Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na većoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla.

Zakonske odredbe

Još je u Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postojala odredba koja je dozvoljavala upotrebu svjetala za maglu samo po magli ili u slučaju smanjene vidljivosti.

Vozači koji nisu poštovali ovaj propis kažnjavani su sa 20.000 tadašnjih jugoslovenskih dinara.

Smanjena vidljivost postoji kada, zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika, vozač ne može jasno da uoči druge učesnike u saobraćaju na udaljenosti od najmanje 200 m na putu izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju.

Donošenjem Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini 2006. godine identična odredba je prepisana, s tim što je dodato da se svjetla za maglu ne mogu istovremeno koristiti sa dugim svjetlima.

Vozači koji su koristili svjetla za maglu (i prednja i zadnja) protivno ovoj odredbi mogli su biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiHˮ, br. 8/17) 15. februara 2017. godine svjetla za maglu (i prednja i zadnja) mogu da se koriste uvijek bez obzira na to što na primjer na kolovozu nije prisutna magla ili smanjena vidljivost i mogu se koristiti zajedno sa dugim svjetlima

To konkretno znači da od tog datuma u BiH vozači mogu uvijek voziti sa upaljenim svjetlima za maglu (nikakvi uslovi ne moraju biti ispunjeni za korišćenje istih).

Iako je prošlo više od tri i po godine kako je ova izmjena stupila na snagu i kako vozači smiju koristiti svjetla za maglu nezavisno od uslova na kolovozu i zajedno sa dugim svjetlima, mnogi policijski službenici širom BiH nisu upoznati sa navedenom izmjenom i često zaustavljaju, opominju ili čak kažnjavaju jer su uočili da su svjetla za maglu uključena smatrajući da je vozač u prekršaju (nema magle ili nisu nastupili uslovi smanjene vidljivosti na kolovozu, a vozač iste koristi) što je mimo važećeg zakona jer vozač nije u prekršaju ako ih koristi.

Novčanu kaznu od 50,00 KM možete dobiti u skladu sa važećim zakonom samo ako vam prednja svjetla za maglu nisu bijele ili žute boje, odnosno zadnja svjetla crvene boje ili ako po magli nemate upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta ili svjetla za maglu ili oba svjetla istovremeno.

Mnogi vozači će reći kako ih uključena prednja svjetla za maglu ometaju i zasljepljuju tokom vožnje prilikom mimoilaženja sa drugim vozilom. Ovo može biti istina, ali onda se radi o tehnički neispravnom vozilu.

Svjetla za maglu treba da budu tako podešena da je izbjegnuto zasljepljivanje ostalih učesnika u saobraćaju.

Ovo će se smatrati zadovoljenim ukoliko na rastojanju od 25 m od izvora svjetlosti u ravni vertikalnoj na put, a u visini sredine svjetala za maglu, intenzitet svjetlosti svakog pojedinačnog svjetla za maglu, sa nazivnim naponom napajanja na njegovim priključcima, ne prelazi 1 lx (luks).

Takođe svjetla za maglu na motornom vozilu moraju biti izvedena i podešena tako da osvijetljeni dio ravnog puta nije duži od 35 m.

Ispravna prednja svjetla za maglu ili popularno maglenke vas sigurno neće ometati i zasljepljivati.

Neispravnim svjetlima treba da se pozabave stanice za tehnički pregled vozila, ali to nije tema ovog teksta.

Kada je riječ o zadnjim svjetlima za maglu, iako naš zakon kao što smo rekli dozvoljava da ih koristimo uvijek kao i prednje, njih bi trebalo koristiti samo ako je vidljivost kroz maglu manja od 50 m jer u protivnom ćemo zasljepljivati vozača vozila iza sebe.

U takvim slučajevima ne treba voziti brže od 50 km/h.

Na pojedinim vozilima nove generacije ako vozite sa upaljenim zadnjim svjetlima za maglu čim dostignete brzinu od 50 km/h dobićete zvučno upozorenje sa porukom na instrument tabli da treba da izgasite zadnje svjetlo za maglu.

Ako imamo uključeno zadnje svjetlo za maglu, a približi nam se vozilo iza nas, kada smo svjesni da nas je vozač uočio bitno je ugasiti svjetlo kako vozača ne bi ometali odnosno zasljepljivali.

Motorna vozila sa više tragova točkova, čije konstruktivno izvođenje dozvoljava brzine kretanja veće od 60 km/h, i njihove prikolice moraju imati sa zadnje strane ugrađena i izvedena jedno ili dva, dok ostala vozila mogu imati jedno zadnje svjetlo za maglu.

Ako je postavljeno samo jedno zadnje svjetlo za maglu ono se mora nalaziti, u odnosu na uzdužnu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na lijevoj strani vozila.

Zadnje svjetlo za maglu ima funkciju da pri gustoj magli treba omogućiti bolje uočavanje vozila sa zadnje strane da ne bi došlo do saobraćajne nezgode.

Kada su zadnja svjetla za maglu uključena kontrola uključenosti mora biti obezbijeđena pripadajućom kontrolnom lampicom žute boje smještenom u vidnom polju vozača.

Ako se radi o skupu vozila neophodno je da gori samo zadnje svjetlo za maglu priključnog vozila.

Trebalo bi zakonskom odredbom regulisati da se zadnje svjetlo za maglu upotrebljava samo po magli ili u slučaju smanjene vidljivosti i odrediti novčanu kaznu za kršenje navedene odredbe.

Sve dok se to ne promijeni vozači koji koriste zadnja svjetla za maglu nisu u prekršaju i koriste ih u skladu sa zakonom iako zasljepljuju ostale učesnike u saobraćaju.

Kako je ovo regulisano u državama koje graniče sa Bosnom i Hercegovinom?

Republika Srbija i Republika Hrvatska

U ove dvije države prednja svjetla za maglu možete uvijek koristiti, dok zadnja svetla za maglu možete upotrebljavati samo po magli ili u slučaju smanjene vidljivosti.

Ako zadnja svjetla budete upotrebljavali kada nema magle ili kada nije smanjena vidljivost rizikujete novčanu kaznu u iznosu od 3.000 dinara (oko 50 KM) u Republici Srbiji, dok u Republici Hrvatskoj novčanu kaznu od 300,00 kuna (oko 77 KM).

Crna Gora

U Crnoj Gori i prednja i zadnja svjetla za maglu možete samo da upotrebljavate po magli ili u slučaju smanjene vidljivosti. Ako navedenu odredbu ne poštujete možete dobiti novčanu kaznu u iznosu od 50 do 90 evra (od oko 98 do oko 176 KM).

Maglenke kao dnevna svjetla?

Na putevima u BiH se često danju mogu sresti vozila na kojima su samo upaljena prednja svjetla za maglu i vozači smatraju da na taj način voze sa upaljenim dnevnim svjetlima.

To nisu dnevna svjetla i vozač može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 30,00 KM jer za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju biti upaljena kratka ili dnevna svjetla.

U čemu je razlika?

Dnevno svjetlo je svjetlosni uređaj, ugrađen na prednjoj strani vozila i usmjeren prema naprijed, namijenjen za stalno označavanje vozila u saobraćaju u toku dana.

Kada upalite svjetla za maglu uz njih vam još najmanje moraju biti upaljena prednja i zadnja poziciona svjetla i svjetla zadnje registarske tablice, dok kod upaljenih dnevnih svjetala ništa više neće svijetliti sem njih na prednjoj strani vozila i stop-svjetala prilikom kočenja sa zadnje strane vozila.

Ako nemate na vozilu ugrađena dnevna svjetla danju vozite sa upaljenim kratkim svjetlima ili kratkim svjetlima možete po želji pridodati i prednje maglenke.