Šta poslodavac treba da radi ako uposlenik koji je pozitivan na COVID-19 dođe na posao

Mnoge su nejasnoće oko toga šta jedna firma, preduzeće ili poslodavac treba da radi ukoliko je neko od uposlenika pozitivan na koronavirus, a svjesno ili nesvjesno je dolazio na posao.

Federalni i kantonalni zavodi za javno zdravstvo donijeli su niz preporuka za poslovne subjekte, samostalne obrtnike, javne ustanove, javna preduzeća, organe vlasti, te udruženja, fondacije i radnike u slučaju potvrđivanja COVID-19 oboljenja kod uposlenika.

Preporuke su veoma slične i uglavnom se tiču onoga šta poslodavac treba da radi kako bi se prevenirao ulazak virusa na radna mjesta, ali nije precizno objašnjeno da li ima određene obaveze prema uposlenicima koji su bili u kontaktu sa pozitivnim kolegom.

Plan rada

U preporukama Federalnog zavoda za javno zdravstvo navodi se da poslodavci trebaju promovirati “regularni model rada na daljinu u radnoj ustanovi”.

– Rad na daljinu može pomoći vašoj ustanovi da održi procese rada i da vaši uposlenici ostanu sigurni. Razviti plan sveobuhvatnog kontinuiranog procesa rada za slučaj pojave širenja COVID-19 u lokalnoj zajednici gdje funkcionira vaša poslovna organizacija/ustanova – navodi se u preporuci.

Dodaje se kako plan treba da obuhvata detalje kako da očuvaju proces rada čak i u slučaju kada značajan broj uposlenika, korisnika usluga ili snabdjevača nisu u stanju doći u radnu ustanovu – bilo zbog lokalnih ograničenja o putovanju ili zato što su bolesni.

– Komunicirajte sa vašim uposlenicima i korisnicima usluga o ovom planu i osigurajte da su svjesni šta trebaju ili ne trebaju raditi – u skladu sa planom. Naglasite ključne stvari kao što su izostanak s posla čak i u slučaju da imaju blage simptome ili uzimaju lakšu terapiju (npr. paracetamol, ibuprofen) koja može prikriti simptome.

S druge strane, u preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo dato je malo preciznije pojašnjenje o tome šta raditi sa strankama koje su bile u kontaktu sa zaraženim uposlenikom:

– Potrebno ih je obavijestiti da se jave porodičnom ljekaru koji će procijeniti potrebu za samoizolacijom. Period praćenja osobe koja je u samoizolaciji počinje od datuma posljednjeg kontakta sa zaraženom osobom i traje 14 dana. Ponavljamo, ukoliko se pridržavate mjera koje su naložene od strane FZZJZ i ZZJZKS, onda nema bliskih konatakata među uposlenicima niti sa strankama, te niko nije ugrožen na radnom mjestu.

Individualni pristup

Kako nam je objasnio Kemal Beganović, član Kriznog štaba KS, firme koje imaju 20 i više uposlenika obavezne su po naredbi Federalnog kriznog štaba da imaju krizni plan pripravnosti, koji predviđa sve situacije vezano za pojavu koronavirusa unutar firme.

– Apsolutno sve je definisano, preporuka postoji, postupanje postoji… U slučaju da je neko od uposlenih došao na posao, a pozitivan je na koronavirus, poslodavac tu nema nikakvu obavezu. Sva priča o kovidu se zasniva na individualnom pristupu. To znači da, naprimjer, ako sam ja pozitivan, ja se javljam svom porodičnom doktoru i kažem s kojim ljudima sam bio u kontaktu i koji treba da idu u izolaciju. Poslodavac nema nikakvu obavezu da nešto traži i zahtjeva od uposlenika. Osoba koja je pozitivna kaže ko su osobe s kojima je bila u kontaktu. Samim tim i njima se određuje izolacija – kazao je Beganović.

Naveo je i primjere gdje ljudi zovu i pitaju da li će se testirati sve osobe koje su boravile na istom spratu sa zaraženim kolegom.

– Ne organizuje se tako pristup ovoj priči. Nema testiranja zgrada i spratova. Ljudi pristupaju testiranju i izolaciji individualno preko porodičnog ljekara. Bliski kontakt nije ako su se sreli na hodniku i rekli “dobar dan”. On podrazumijeva kontakt u trajanju od 15 minuta i više, koji se desio bez maske i druge zaštite. Mi smo, naprimjer, u ministarstvu imali kolegicu koja je bila pozitivna na koronavirus, a dan-dva prije testiranja je otišla na godišnji odmor. Naravno, nosili smo masku od prvog dana i apsolutno nije bilo potrebe da neko ide u izolaciju i na testiranje. Navest ću i primer člana Kriznog štaba koji je bio na sjednici, a bio je i pozitivan. Nosili smo maske, bila je distanca… Čovjek je otišao u izolaciju, već se to sve i završilo, ali niko od članova Kriznog štaba nije morao u izolaciju ili se testirati. Jednostavno za tim nije bilo potrebe – istakao je Beganović.

Preciznije preporuke

Prema riječima Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH, oni su još prije dva – tri mjeseca od Federalnog ministarstva zdravstva tražili da urade urade malo preciznije preporuke koje se tiču rada industrije i koronavirusa.

– Mislimo da preporuke ne mogu biti identične za svaku industriju. Rade se preporuke za javni porijevoz, škole, restorane, ali za fabrike mi nemamo precizne instrukcije. Ima različitih branši u kojima se ne možemo isto ponašati. Nije isto proizvoditi hranu ili, naprimjer, raditi na građevini, gdje su svi ljudi na otvorenom. U ovih nekoliko posljednjih mjeseci vidjeli smo da se uglavnom u tekstilnim industrijama javljala korona, jer je tamo velika koncentracija ljudi, koji rade u malom prostoru, šiju jedni do drugih i onda se puno lakše virus prenosi. Nažalost, nismo dobili takve instrukcije na način kako smo htjeli – kazao je smailbegović.

Dodao je kako se svi poslodavci manje-više drže općih preporuka, te da svako u svojim okvirima pokušava organizirati rad najbolje što može prenosi Faktor.

– Nama je u najmanjem interesu da nam korona uđe u fabrike. Ljudi su tu dosta savjesni i odgovorni i vode računa o tome. U slučaju da neko od radnika dođe pozitivan na posao, tada se kontaktiraju domovi zdravlja i epidemiološke službe i oni daju instrukcije šta da se uradi. Uposlenici se svakako javljaju, ali ono što ja znam je i da poslodavci na to odreaguju jer im je u interesu da se zaraza dalje ne širi – zaključio je.