Dijaspora upozorava: Hiljade sumnjivih registracija za izbore, Tužilaštvo BiH se mora uključiti

Članovi grupe “Rad za demokratiju” u ime nevladine organizacije Saveza bosanskohercegovačkih udruženja iz Danske, koji su aktivno pomagali bh. građanima u procesu registracije, kako bi mogli da glasaju u odsustvu za Lokalne izbore 2020 uputili su na relevantne adrese pismo zabrinutosti zbog niza nepravilnosti koje su uočili tokom procesa registracije.

– Ono što smo uočili iziskuje detaljnije ispitivanje svih institucija od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIKBiH), Tužilaštva BiH, Misije OSCE-a u BiH… Nejasan nam je čitav postupak registracije i naše dosadašnje iskustvo je dovelo do toga, da smo izgubili povjerenje u izborni proces u BiH. Na osnovu dokumentiranih slučajeva uočili smo krešenje ljudskih prava i onemogućavanje glasačkog prava u dijaspori – stoji u pismu.

Građani koji se nisu prijavili za glasanje u odsustvu na Lokalnim izborima 2020 godine, pojavljuju se na listi kao prijavljeni da glasaju, i to iz Srbije ili iz Hrvatske.

Također, postoje primjeri birača koji se ne pojavljuju na konačnoj listi upisanih iz dijaspore, ali koji su još u augustu i septembru 2020. godine provjerili svoje registracije i gdje je registracija bila potvrđena u registru kao odobrena.

Tu su i primjeri odbijenih registracija sa objašnjenjem “nedostaje adresa van BiH”, ali gdje se može dokumentirati suprotno i gdje se može dokumentirati da je obrazac ispunjen na ispravan način.

– Primijetili smo da se veliki broj Bošnjaka iz gradova Bratunac i Bijeljina prijavio za glasanje iz Srbije, što je po nama jako upitno. Postoje primjeri birača supružnika, gdje je jedan prijavljen sa prebivalištem u Švedskoj, a drugi u Danskoj. Ovo je primjer da adresa birača nije ispravno registrovana. Ovo je na prvi pogled obična greška pri unošenju podataka, međutim počinjemo da vjerujemo da ove greške imaju posebnu svrhu, a to je umanjiti broj glasova iz dijaspore i osigurati da materijal za glasanje jednostavno ne dođe na pravo mjesto.

Preko 28.000 odbijenih registracija, što je malo ispod jedne trećine svih glasača koji žive van BiH. Spisak odobrenih registracija objavljen je 2. oktobra 2020 godine, gdje su oni koji su željeli uložiti žalbu na odluku ili dostaviti nedostatke, imali samo dva i po dana da stupe u kontakt sa CIK-om. Smatramo da tako kratak rok nije prihvatljiv jer se provjera registracije trebala izvršiti u tako kratkom roku.

Postoje desetine primjera da je nekoliko birača upisano s istim imenom i prezimenom i iz iste općine, ali su različite godine rođenja registrirane i radi se o registracijama iz različitih zemalja, kao što su Srbija i Hrvatska. Smatramo da je statistički nevjerovatno da je toliko ljudi s istim imenom i prezimenom rođeno u istoj opštini i prijavljeno da glasa u odsustvu – stoji u pismu.

Napominju da je CIK bio dužan kontaktirati podnosioca zahtjeva u slučaju da njegova registracija ima nepravilnosti i obavijestiti ga da izvrši ispravku u roku od dva dana od primitka obavijesti.

To je učinjeno, ističu, objavljivanjem biračkog spiska na web stranici izbori.ba. Podnosioci prijava kojih nije bilo na spisku nisu dobili obavještenje za provjeru svoje registracije. Rezultat toga je na hiljade odbijenih prijave koje su iz ovih ili oni razloga, s pravom ili pogreškom, i neće moći glasati i na taj način neće moći iskoristiti svoje demokratsko pravo.

– Kao državljani BiH, na osnovu svega što smo naveli, ocjenjujemo da postoji potreba za naknadnim ispitivanjem svih registracija jer je prema našem iskustvu popis birača iz inostranstva pun nepravilnosti. Ne možemo prihvatiti i zanemariti zloupotrebu ličnih podataka i krađu identiteta u demokratskom društvu. Trenutno navedeni birački spisak nije validan i ne bi trebao biti korišten ukoliko nije temeljito provjeren.

Očekujemo da će Tužilaštvo BiH ozbiljno shvatiti zloupotrebu identiteta i prekršaje tokom registracije jer dokaza je mnogo, te da mora pokrenuti istragu pred Sudom BiH. Počinioci moraju da odgovaraju za počinjene nezakonite radnje.

Cijenimo OSCE-ov rad iz 2018 godine, koji je zahtijevao od CIK-a da se ponaša transparentno i na taj način učini spisak birača javno dostupnim – što je CIK i objavio na svojoj web stranici. Međutim, rad CIK-a u BiH nije potpuno transparentan, kako bi se to trebalo očekivati od Centralne izborne komisije kao jedne pouzdana institucije. Potpuna transparentnost bi trebala da znači i potpun uvid u spisak svih odbijenih prijava, koji do sada nije objavljen u javnosti. Stoga tražimo od OSCE-a da pozove CIK na odgovornost za loš vođen proces i da uspostavi plan kako nebi došlo do sličnih problema u budućnosti.

Očekujemo da će se uspostaviti plan koji uključuje mehanizme za spjeečavanje korupcije i gore navedenih grešaka od CIK-a, zajedno s planom provedbe u periodu 2020-2022. godine – kako bi naredni izbori u 2022. godini bili sigurni i pošteđeni ovih grešaka. Očekujemo da će se uključiti i druge institucije i zapažanja međunarodnih observatora iz OSCE-a, te uspostaviti proces koji će biti predstavljen javnosti. Očekujemo i detaljno ispitivanje trenutnih zaposlenika u CIK-u i strožiji postupak zapošljavanja.

I najvažnije, očekujemo da se postupak registracije izvan BiH preispita i učini efikasnijim i omogući registracija putem web stranice. Očekujemo da se ubuduće omogući elektronska registracija sa sigurnim digitalnim-potpisom, koja će eliminirati potrebu za skeniranjem i spriječiti krađu identiteta – zaključuje na kraju pisma radna grupa “Rad za demokratiju”.

Pismo je upućeno CIK-u, Misiji OSCE-a u BiH, OHR-u, ambasadama SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Danske…, Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Građani koji se nisu registrovali za glasanje u odsustvu 2020. godine su se našli na listi kao da glasaju iz Srbije.

Murat Alijagić i Orhan Alijagić žive u Danskoj i nisu se registrovali 2020.

Saliha Bešlagić, umrla prije mjesec, ali je i ona na listi za glasanje iz Hrvatske. Nikad nije živjela u Hrvatskoj, živjela je u Bosanskom Šamcu.

Mušan Smajić živi u Viborgu u Danskoj, nije se registrovao da glasa u odsustvu, ali se nalazi na listi kao da glasa iz Srbije.

Amela Bešić, rođena 09.4.1967, živi u Danskoj, ali na listi je da glasa iz Hrvatske.

Elvir Ključo je dobio odbijenicu za svoju registracije sa objašnjenjem “Nedostaje adresa izvan BiH”. Iz priloženog obrasca može se vidjeti da je adresa sasvim uredno upisana. Risvangen 20, Odense NV, Danska. Elvir je ispunio PRP2 obrazac.

Nermin Hodžić je provjerio registraciju u auvgustu mjesecu i podijelio na Facebooku da je sve uredu. Međutim 2. oktobra, kad je objavljen novi registar, dobio je odbijenicu sa objašnjenjem da je prijavljen sa više adresa. Nermin je poslao PRP2 obrazac.

Sidik Gunić je provjerio svoju registraciju u augustu mjesecu gdje je dobio potvrdu da je prijava ispunila uvjeteza glasanje izvan BiH (Danska). Međutim, 1.10. se nije našao na listi prijavljenih i u novom registru je dobio odbijenicu sa objašnjenjem “registrovan na više različitih adresa”.

Samir Nezir razmjenjivao je e-poštu sa CIK-om tražeći da vidi status njegove prijave. Samir prima e-mail gdje ga CIK obavještava da je njegova registracija uspješno obavljena i da je registrovan za glasanje s adrese Refsnæsgade 3A 4TH – koja je pogrešna adresa.

Adresa e-maila u potvrdi je stara e-mail adresa iz prijave iz 2018. ili od ranije. Njegov obrazac za prijavu za izbore 2020. godine sadržavao je novu e-mail adresu. Samir ponovo šalje e-mail i traži od CIK-a da isprave adresu e-maila i kućnu adresu za Refsnæsgade 39 4TH, što je ubrzo nakon toga učinjeno i registracija potvrđena.

Dana 02.10.2020 kada je izbačena lista registrovanih u javnost, Samir se nije našao na listi uspješno registrovanih i kada je provjerio registar, odbijen je s objašnjenjem “prijavljen sa više adresa”. Samir je poslao PRP2.

Veliki broj registracija koje sadrže ista imena i prezimena, registrovano je više puta u istoj općini.

Istraga grupe “Rad za demokratiju” pokazala je da postoji 2.592 slučaja, gdje je osoba s istim imenom i prezimenom registrovana više od dva, pa čak i do 13 puta.

Na ovaj način postoji ukupno 5.568 potencijalno sumnjivih registracija. Većina ovih glasačkih listića bit će poslana u Hrvatsku i Srbiju.

Da li je osoba sa istim imenom i prezimenom također registrovana za glasanje u drugoj općini? Ova istraga to ne pokazuje jer realno postoje slučajevi sa osobama istog imena i prezimena, ali iz druge općine.

Berina Salihović živi u Danskoj i poslala je registraciju za glasanje iz Danske, ali na listi za je registrovana kao da glasa iz Švedske.

Faktor.ba