Vjekoslav Mandić: Očekujemo intenzivnije širenje virusa, zdravstveni sektor pod velikim pritiskom

Živimo s virusom i to moramo prihvatiti. Kakva će i koliko trajati ta razdoblja intenzivnog širenja, virusa ovisi o svima nama.

To je zapravo i suština globalne borbe protiv ovog virusa: da svi moramo sudjelovati i pridržavati se mjera i preporuka kako bi minimizirali rizik i smanjili širenje virusa – kazao je federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić. 

Ministar Mandić za govori o tome da li će i kada Federcija BiH nabaviti testove kojim će se moći ustanoviti da li je neko zaražen virusom korone ili je u pitanju sezonska gripa, a osvrnuo se i na trenutno stanje u zdravstvu, te ukazao s kojim se izazovima najviše susreće zdravstveni sistem.

Pojavila se vijest da će Federacija BiH za 30.000 dolara nabaviti testove za utvrđivanje ko ima koronu, a ko gripu. Koliko testova će biti nabavljeno i kada bi se to moglo desiti?

– S federalnog nivoa je u 9. mjesecu zatraženo da se u okviru projekta usmjerenog na jačanje kapaciteta nadzora na gripom u BiH, koji se finansira sredstvima američkog CDC-a, a administrira Ministarstvo civilnih poslova BiH, da se nabave testovi koji istodobno mogu detektirati i COVID i gripu. U okviru projekta je osigurano oko 30.000 dolara čime se može nabaviti nešto više od 1.000 ovih testova i procedurom nabavke rukovodi Ministarstvo civilnih poslova BiH.

– S druge strane, već su nabavljeni testovi za gripu i testira se, kao i prethodnih godina, na utvrđenim tzv. sentinel mjestima. To su mjesta unutar zdravstvenog sistema na kojima se uzimaju uzorci od pacijenata i testiraju na gripu. Vrlo je bitno istaknuti da se na gripu ne testiraju svi sumnjivi slučajevi kao npr. kod COVID-19, što je praksa i u drugim zemljama, već samo pacijenti s teškom klinikom slikom. Naravno, testiranja na COVID-19 su i dalje prioritet.  

Kako trenutno ocjenjujete stanje kada je riječ o korona virusu? Bilo je najava o drugom valu, jesmo li za to spremni, može li do toga doći?

Ne bih govorio o takozvanim “valovima” i mišljenja sam da to i nije adekvatan termin. Činjenica je da od 6. mjeseca imamo kontinuirani prijenos virusa u zajednici i on će se sigurno nastaviti još dugo s razdobljima većeg ili nižeg intenziteta širenja virusa. Mi živimo s virusom i to moramo prihvatiti. Kakva će i koliko trajati ta razdoblja intenzivnog širenja virusa ovisi o svima nama. To je zapravo i suština globalne borbe protiv ovog virusa: da svi moramo sudjelovati i pridržavati se mjera i preporuka kako bi minimizirali rizik i smanjili širenje virusa.

Kada bi se većina ljudi pridržavali ovih jednostavnih mjera, a to je nošenje maske u zatvorenom prostoru, ali i na otvorenom prilikom razgovora s ljudima, držanje fizičke distance od dva metra, često pranje ruku, izbjegavanje prostora gdje se okuplja veći broj ljudi, epidemiološka situacija bi bila mnogo bolja. Zdravstveni sistem se do sada uz velike napore zdravstvenih radnika uspio održati i nismo dolazili u situaciju potpunog gubitka kontrole kao što se desilo u pojedinim zemljama. Pred nama jeste izazovno razdoblje, kada ljudi zbog vremenskih prilika, više borave u zatvorenom i možemo očekivati intenzivnije širenje virusa, a od nas sviju pojedinačno ovisi kako ćemo se nositi s time u razdoblju pred nama.  

Koliko je ove godine nabavljeno vakcina za gripu? Koliko je “opasno” miješanje korona virusa i obične gripe? 

Cjepiva (vakcine op.a) za gripu, koja nisu obavezna, svake godine za najugroženije kategorije nabavljaju kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, u skladu sa potražnjom i svojim mogućnostima. Posljednjih godina kantoni nabavljaju sve ukupno oko 30.000 cjepiva. Federacija ne nabavlja ova cjepiva, već cjepiva iz obaveznog programa imunizacije. Međutim, obzirom na epidemiju COVID-19, Zavod za javno zdravstvo FBiH ove godine nabavlja dodatnih 10.000 cjepiva koje su namijene zdravstvenim djelatnicima u FBiH, kao jednoj od rizičnih skupina. Tako da će ukupno biti nabavljeno, prema informacijama kojima raspolažemo, više od 40.000 doza putem javnih nabavki, a pored toga, određeni broj cjepiva bit će dostupan i komercijalno. 

Sezona gripe, uz epidemiju COVID-19 svakako predstavlja dodatni izazov, obzirom da su simpotmi dosta slični i teško je razlikovati ove dvije infekcije. Međutim, ono što treba istaknuti jeste da sve mjere koje se provode kako od strane nadležnih institucija, tako i na individulnom nivou za zaštitu od COVID-19 zapravo štite to jest smanjuju rizik od infekcije gripom. Zaštitna maska, fizička distanca, često pranje ruku, dezinfekcija prostora, provjetravanje i izbjegavanje prostora gdje boravi veći broj ljudi nas štiti i od COVID-19 i od gripe, ali i drugih kapljičnih infekcija. Iskustva s južne hemsifere nam pokazuju da je upravo i zbog mjera protiv COVID-19 bila i manja aktivnost gripe. Konkretno, ako se ljudi budu pridržavali osobnih mjera zaštite od COVID-19 time će se zaštititi i od gripe i smanjiti rizik od infekcije.

Kada govorimo o zdravstvu, kako bi ste ocjenili stanje? Koji su izazovi s kojima se zdravstvo suočava?

Pa najveći izazov s kojim se zdravstvo trenutno suočava, ne samo kod nas, nego i globalno, jest pandemija koronavirusa koja je uvjetovala i brojne reorganizacije unutar sistema. Ovo je javnozdravstvena kriza nezapamćena u modernoj povijesti. 

Zdravstvo, tačnije zdravstveni radnici, su na prvoj crti i pod velikim pritiskom i požrtvovano rade kako bi se adekvatno odgovorilo na epidemiju. Upravo zahvaljujući prije svega njihovom angažmanu, kao i svemu što se radi kroz sistem, uz odgovorno ponašanje građana za sada uspjevamo odgovoriti, jer nismo u potpunosti izgubili kontrolu nad epidemijom, što se nažalost, desilo u nekim i bogatijim zemljama.

Također, ova pandemija sa sobom nosi i neizvjesnost, jer se ne može sa sigurnošću predvidjeti kako će se razvijati u razdoblju pred nama, te je izvjesno da će se morati raditi brojne prilagodbe u ovisnosti od kretanja i širenja epidemije, do eventualnog specifičnog lijeka i cjepiva. Moramo biti strpljivi, prihvatiti novu normalnost, i svi zajedno raditi, kroz osobno pridržavanje mjera, na tome da smanjimo rizik od infekcije. 

Reforma zdravstva nikad nije do kraja provedena, zašto?

Nebrojeno puta sam govorio i rekao da je reforma zdravstvenog sistema kontinuiran proces koji nikada neće završiti. I nije to nešto sepcifično za nas nego za sve zdravstvene sisteme u svijetu. Zdravstvo se mora prilagođavati i tražiti najučinkovitije modele funkcioniranja u ovisnosti od potrebe pacijenata, novih bolesti – tu je najbolji primjer trenutna pandemija – razvoja medicinske znanosti, tehničkih dostignuća, ali i ekonomske situacije u zemlji, jer upravo ekonomska situacija i izravno i neizravno utječe i na funkcioniranje zdravstvenog sistema.

Kakvo je stanje sa dugovima bolnica?

Poznato je da bolnički sektor već duži niz godina bilježi velike dugove, zbog toga je na prijedlog ovog ministarstva Vlada FBiH u junu 2018. godine utvrdila Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova i poslala ga u parlamentarnu proceduru. Međutim, u Parlamentu FBiH se još nije raspravljalo o ovom zakonu.

Kada je riječ o esencijalnim listama, ima li tu nekih promjena?

Federalno ministarstvo zdravstva redovito jednom godišnje donosi Listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja koja je temelj za usaglašavanje kantonalnih pozitivnih listi lijekova. Upravo je u toku procedura revidiranja trenutno važeće federalne liste koja je usvojena u drugoj polovini prošle godine. 

Je li zaustavljen trend odlaska “bijelih mantila”? 

Mišljenja sam da odlazak izvan BiH nije nešto sepcifično samo za medicinsko osoblje, niti je odlazak medicinskih  radnika uvjetovan isključivo stanjem u samom zdravstvu. Ljudi iz BiH odlaze iz raznih razloga i nisu svi finansijske prirode, nego i brojnih drugih stvari koje život čine ugodnijim.

Kada govorimo konkretno o liječnicima, iluzorno je očekivati da možemo dostignuti razinu plaća iz razvijenih i bogatih zemalja gdje naši ljude najčešće odlaze. Međutim, mislim da nije sve do visine plaća, nego i do uvjeta  rada, pa i generalno uvjeta života. Odgovornost je šire društvene zajednice da u BiH stvaramo uvjete za ugodniji život. 

Mi pokušavamo i tražimo da sektoru zdravstva vratimo mjesto koje mu pripada u okviru društva u kojem živimo. Zdravstvo jeste jedan od temeljnih stupova društva, i to ćete često čuti u javnom prostoru, ali očigledno je da društvo u cjelini mora još mnogo raditi na unaprjeđenju generalnih uvjeta života, pa i na adekvatnom priznanju i pozicioniranju zdravstvenih radnika – kazao je Mandić u intervjuu za Preporod.info.