BROJNE NEPRAVILNOSTI UOČI IZBORA U BIH: Krađe identiteta i mrtvi glasači

U BiH su utvrđene brojne nepravilnosti na popisu birača za predstojeće lokalne izbore. Mnogi sumnjaju da se radi o organiziranoj akciji u kojoj možda sudjeluju i „službe susjednih zemalja“.

• Na vrijeme sam se prijavio za izbore i sve dokumente poslao na adresu CIK-a (Centralna izborna komisija) BiH. Bio sam neugodno iznenađen kad sam 2. listopada u Centralnom biračkom spisku za glasanje izvan BiH za grad Banjaluka vidio ime moje umrle majke Senije Trokić, s lažiranim datumom rođenja i uz to još i prijavom za glasanje u Srbiji. Iznenađenje je bilo još veće kad sam ustanovio da mog imena uopće nema na spisku – kaže bh. državljanin Esad Trokić, koji živi i radi u Kanadi.

Trokić se žalio CIK–u tražeći da se njegova preminula majka izbriše sa popisa birača, da se njegovo ime uvrsti na popis i da mu se dostavi glasački materijal. “Nažalost, nisam dobio odgovor od CIK-a pa sam kopiju prigovora uputio i pravosudnim organima zahtijevajući pokretanje kaznenog postupka. Birački popis sam ponovo provjerio 8. listopada, ime moje mrtve majke bilo je još tamo, a mog imena nema”, kaže Trokić.

Probleme imaju i birači u BiH

Provjerom popisa birača Banjalučanka Tanja Palačković utvrdila je da će glasati u Srbiji. “Rođena sam i živim u Banjoj Luci i stvarno sam se iznenadila kada sam vidjela da sam prijavljena za glasanje poštom u Bajinoj Bašti, gdje nikad prije nisam bila”, kaže Tanja, inače aktivistica opozicijske Partije demokratskog procesa.

Iz inicijative “Moja adresa: Srebrenica” pozivaju CIK i druge nadležne da ponište “neregularne prijave putem pošte iz Srbije”. Navode da je 60 Bošnjaka registrirano za glasanje poštom u Srbiji, iako žive u drugim državama. “Osim njih, mnogi građani srpske nacionalnosti koji žive i rade u Srebrenici također su registrirani za glasanje poštom iz Srbije. Sve upućuje na zloupotrebe”, priopćeno je iz inicijative.

Prijave za glasanja na dva mjesta

Opozicija u BiH vjeruje da su ove malverzacije režirane u vladajućim političkim krugovima. Ove sumnje iznosi predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović. On upozorava da je “8.000 građana s pravom glasa u BiH prijavljeno za glasanje na dva mjesta, ili da je blizu 6.000 onih koji se nalaze na adresama gdje je prijavljeno više od šest glasača”. U Novom Sadu na jednoj adresi prijavljeno je 90 glasača za glasanje putem pošte, a mjesta gdje je prijavljeno po 70, 50, 30 ili 40 glasača je bezbroj”, kaže Šarović.

Živi u Njemačkoj, a za glasanje prijavljena u Švicarskoj i Konjicu

Prigovora u vezi s glasanjem izvan BiH ima i opozicija u Federaciji BiH. Lider Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić upozorava na “novu taktiku vladajućih stranaka – fiktivnu registraciju birača izvan BiH”. “Moja kćerka živi u Njemačkoj, a provjerom smo ustanovili da je prijavljena za glasanje izvan BiH u Švicarskoj. Također, vidjeli smo da je i na biračkom spisku za glasanje u Konjicu, na biralištu u Domu izviđača”, kaže Nikšić.

Vladajuće stranke dijele zabrinutost zbog uočenih nepravilnosti i pozivaju na hitno djelovanje nadležnih. Alma Čolo iz Predsjedništva Stranke demokratske akcije kaže da izborne krađe nikome neće donijeti dobar rezultat i da su ovakve pojave “kazneno djelo za koje netko mora odgovarati”. Predsjednica Republike Srpske (Savez nezavisnih socijaldemokrata) Željka Cvijanović kaže da bi nadležne službe sada trebale utvrditi ko sve ima pristup takvim podacima, na koji način se rade popisi birača i “kako se neko ko tradicionalno glasa u Kotor-Varošu odjednom nađe na popisu za glasanje negdje vani”.

Sumnje u službe bh. susjeda

Na adresu CIK-a stiglo je oko 3.500 prijava zbog raznih nepravilnosti. Na biračkom spisku ima preminulih osoba, mnogi su prijavljeni za glasanje na više mjesta, a nekih uopće nema na popisima birača. CIK poziva građane da provjere biračke spiskove kako bi se utvrdile eventualne nepravilnosti. Član CIK-a Suad Arnautović sumnja da se radi o “organiziranom poduhvatu u kojem ne sudjeluju samo pojedinci, već i službe susjednih zemalja”.

Sada se postavlja pitanje hoće li reagirati pravosuđe i nadležne policijske i sigurnosne službe i hoće li počinioci odgovarati za zloupotrebe i malverzacije.

Rad pravosuđa “u skladu sa političkom voljom”

Bivši član CIK-a i sudac Vehid Šehić kaže da Tužilaštvo BiH mora započeti istragu, ali da se u istragu moraju uključiti i državne sigurnosne agencije. “Ovdje se, očito, radi o prekograničnom kriminalu. Treba provjeriti i da li neke administrativne jedinice u susjednim državama izdaju određene potvrde da netko iz BiH stanuje na određenoj adresi, što bi u ovakvim slučajevima predstavljalo falsificiranje službenih isprava i zloupotrebu službenog položaja. Ovaj slučaj će pokazati da li institucije BiH, Srbije i Hrvatske uopće surađuju”, kaže Šehić.

Bivši član CIK-a smatra da su politički centri moći “suspendirali” mnoge institucije države BiH “dijelom i državno Tužiteljstvo”. “I ranije smo čuli izjave nositelja visokih funkcija u pravosuđu, u Tužiteljstvu, da se ne mogu efikasno boriti protiv organiziranog kriminala i korupcije ‘jer ne postoji politička volja’. Upravo takva rečenica pokazuje da oni osluškuju što će politika reći, umjesto da primjenjuju Kazneni zakon”, kaže Šehić.

Tužilaštvo BiH formiralo predmete

Tužilaštvo BiH primilo je prijave CIK-a o izbornim neregularnostima i formiralo određene predmete. To je u izjavi za BH radio 1 potvrdio glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić. On podsjeća da su praćenje regularnosti izbornog procesa, uređivanje konačnog biračkog spiska te sprečavanje zloupotreba u nadležnosti CIK-a. “U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na razini BiH”, navodi Grubešić.

Za glasanje na lokalnim izborima u BiH registrirana su 3.283.194 birača. Od tog broja oko 120.000 prijavljeno je za glasanje izvan BiH, što je gotovo dvostruko više nego na prošlim izborima. Zbog uočenih nepravilnosti, CIK je odbio upis oko 28.000 birača za glasanje izvan BiH.

Do brojnih žalbi došlo je nakon što je CIK prvi put na svom internetskom portalu objavio izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH potom je zabranila CIK-u da na svojoj web-stranici Izbori.ba objavljuje osobne podatke birača upisanih u spomenuti izvod. Iz CIK-a je saopćeno da nisu objavljeni osobni podaci birača, već izvod iz popisa birača, jer su, u skladu s Izbornim zakonom BiH, birački spisak i njegovi izvodi javni.