Osim mrtvih na izborima u BiH glasaju i dvojnici

Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović izrazio je sumnju da službe susjednih zemalja udruženim zločinačkim poduhvatom rade na zloupotrebi biračkog prava bh. glasača. A njih je sve više koji prijavljuju da se nalaze na biračkim spiskovima za glasanje iz inozemstva, iako nikada nisu živjeli izvan Bosne i Hercegovine. Nakon mrtvih birača sad i dvojnici na djelu.

– Imam opravdane sumnje da se radi o organiziranom udruženom zločinačkom poduhvatu radi na zlupotrebi biračkog prava, ali ne samo od individualaca već i službi susjednih zemalja – izjavio je Arnautović.

– Ne znam šta je taj član mislio i nisam sklon da ukazujem na te probleme i nemam nikakvih dokaza da su neke sigurnosno-obavještajne službe uključene u to. Paušalno donositi neke svoje zaključke u zemlji kao što je BiH je jako neprimjereno i opasno – kaže Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Objašnjenje na koje službe i kojih zemalja je Arnautović mislio, iako smo uputili zahtjev, nismo dobili. Činjenica je da su izbori u našoj zemlji mnogima prilika da zloupotrebom tuđeg biračkog prava ostvare rezultat više. Posebna prilika za to su glasovi putem pošte. Tako će Dajana Pantić svoje biračko pravo ostvariti dva puta. U odustvu, ali i u svom gradu.

– Kad sam ukucala svoje ime i prezime, izbacilo je istu godinu rođenja i prebivalište Banjaluka. Znači da me neko prijavio, neko fizičko lice me prijavilo iz Srbije da ću glasati otuda i da nisam trenutno u Banjaluci – navodi Dajana.

– Osim sebe, letimičnim pregledom našao sam imena još deset ljudi koji su ili moji prijatelji, kumovi ili poznanici ili njihova djeca – dodaje Velimir Zdjelar.

Prijave koje CIK sada provjerava rezultat su građanskog angažmana, oni sami sebe pronalaze na spiskovima, ali upitno je koliko godina unazad je neko glasao u njihovo ime.

– Kad budemo glasali na sljedećim izborima da javimo njima da oni ponište taj glas iz inostranstva. Sad, ne zanima mene poništenje glasa, mene zanima otkud njima moji lični podaci – ističe Dajana.

– Iza toga stoje stranke. Zašto bi to pojedinac samoinicijativno radio? Pitao bi se za koga to treba da radi, za koga mora na taj način da registruje – smatra Šehić.

I dok lideri političkih stranaka ne postižu konsenzus o izmjenama Izbornog zakona kojim bi omogućili svakom građaninu da bira i bude biran, ni tehničke izmjene poput identifikacije otiskom prsta, skeniranja listića, prozirnih kutija,videonadzora nisu im prioritet, jer sve to ne ostavlja prostora za nastavak izbornih prevara i krađe glasova prenosi Federalna.