Bilo je to dobro vrijeme: Na današnji dan prije 40 godina u proizvodnju ušao Jugo 45

Oni malo stariji sjećaju se kako su ‘70-te godine prošlog stoljeća bile zlatno doba bivše zajedničke države. Na krilima inostranih kredita naglo je porastao standard, dinar je bio relativno stabilan, pa su se domaći privredni subjekti trudili ponuditi što više konkurentnih proizvoda konzumentima na velikom prostoru od Triglava do Đevđelije.

Izuzetak nije bila ni automobilska industrija koja je pratila moderne trendove. Nakon što je u Kragujevcu 1971. godine počela proizvodnja Zastave 101, pokazalo se da tržište traži još modernih malih automobila pa uskoro stižu Renault 4 iz Novog Mesta i VW Golf iz Sarajeva (1976).

Upravo je sjajan uspjeh Golfa, svijetu predstavljenog 1974. godine, svim proizvođačima ukazao da budućnost “narodnih automobila” leži u kompaktnim kombi-limuzina sa prednjim pogonom i poprečno postavljenim motorom. Ove zahtjeve nije mogao ispuniti tadašnji jugoslovenski narodni auto – legendarni “Fićo”, koji je, doduše, još imao “prolaz” na tržištu ali su deblji “samoupravljački” novčanici tražili nešto više.

Crvena Zastava se za pomoć obratila, kome drugom nego, Fiatu. Kao što je početkom 70-ih ustupila odbačeni prototip hatchback-verzije Fiata 128, porodica Agnelli je i u drugoj polovici decenije bila darežljiva prema svojoj “balkanskoj filijali”. Studiozno pripremajući Fiat Pandu, u Torinu su napravili nekoliko protipova, a jedna od prvih odbačenih ustupljena je Kragujevčanima.

Zanimljivo da će nekoliko godina kasnije, kada je Jugo zvanično debitovao, ovo preuzimanje Fiatove tehnologije, postati tabu-tema u SFRJ. Razlog za sakrivanje istine bilo je vjerovatno stvaranje mita o “prvom autentičnom jugoslovenskom automobilu” jer svi dotadašnji (Fićo, Tristać, Stojadin) nisu mogli sakriti italijansko porijeklo.

Bilo kako bilo, javnost je pripremana za budući kompaktni hatchback koji je trebao ponijeti oznaku Zastava 102. Prvi automobil sklopljen je ručno i 2. oktobra 1978. godine poklonjen najvećem sinu naših naroda – Josipu Brozu Titu. Bila je to uvertira za početak serijske proizvodnje 2. oktobra 1980.

Želja da se naglasi “jugoslovenski karakter” automobila bila je presudna u promjeni imena: Umjesto Zastava 102 novi model nazvan je Jugo. Automobil kompaktnih dimenzija (dužina 3496 mm; širina 1542 mm; visina 1374 mm) pružao je dovoljno prostora u unutrašnjosti, dok je prtljažnik imao osnovnu zapreminu 170 litara.

Na relativno dopadljivoj karoseriji, koeficijenta otpora zraka 0,40, moderan detalj bili su plastični odbojnici koji su bez posljedica mogli apsorbovati udare do brzine 4 km/h.

Tehnički je Jugo bio kombinacija Fiatovih modela 127 i 128, što znači da je preuzeto sve što se moglo preuzeti od “Stojadina” (domaćeg derivata Fiata 128), između ostalog, i ovjes (naprijed jednostruka poprečna ramena, opružne noge; nazad trougaona poprečna ramena, poprečna lisnata opruga).

Iako su Fiatovi uzori već bili u poznim godinama, Jugo je značio korak od sedam milja u odnosu na “Fiću” sa kojim ga je povezivao motor. Naime, iz Fiata 127 preuzeti 4-cilindraš sa glavom od lakog metala, radilicom u tri ležaja i bregastom osovinom sa lancem bio je skoro identičan motoru ugrađenom u “Fiću”.

Jedino je zapremina povećana na 903 kubika, snaga na 45 “konja”, pa otud sufiks “45” u oznaci prvobitnih verzija Juga. Napajanje je osiguravao jednogrli karburator Weber “s padom”, dok je 4-stepeni mjenjač odvojen od motora. Solidan vizuelni utisak prvih verzija kvarili su 13-colske felge sa “biciklistički tankim” pneumaticima 135 SR-13.

To nije smetalo da Jugo bude proglašen “jugoslovenskim automobilom 1981. godine” što je povećalo ionako prisutan interes kupaca. Jer, Jugo je bio više nego dvostruko jeftiniji od Golfa, pozicioniran između “Fiće” i “Stojadina” – prenosi RadioSarajevo.

Malo ko je tada mogao pretpostaviti da će Jugo, kasnije Yugo, ostati u proizvodnji punih 28 godina, promijeniti četiri države (SFRJ, SR Jugoslavija, Srbija i Crna Gora, Srbija), biti proizveden u skoro 795 hiljada primjeraka. Iako je često predmet poruge, Jugo je obilježio čitavu epohu naših prostora. Bilo je to dobro vrijeme
sve na kredit, sve za raju jarane…

https://www.youtube.com/watch?v=-MknuRE2Bcg