Posao za Tužilaštvo: Do kraja godine će biti otkriveno šta se desilo sa 315 osumnjičenih ratnih zločinaca

Do kraja ove godine bi javnost u Bosni i Hercegovini trebala saznati sudbinu predmeta ratnih zločina sa “A” liste, o kojima nadležne institucije već godinama šute i skrivaju podatke.

Obaveza je to nametnuta Revidiranom strategijom za procesuiranje ratnih zločina, koju je u četvrtak usvojilo Vijeće ministara BiH, odnosno njenim Aneksom B koji je usvojen na insistiranje ministara iz reda bošnjačkog naroda. Prvobitni prijedlog koji je dostavljen u proceduru uopće nije tretirao predmete sa “A” liste koje je Haški tribunal 2004. godine na dalje postupanje proslijedio domaćem pravosuđu.

Prema usvojenom Aneksu B, Tužilaštvu BiH je postavljen rok od 90 dana da dostavi podatke o predmetima i licima sa “A” liste čije je vođenje postupka ustupljeno entitetskim tužilaštvima i Tužilaštvu Distrikta Brčko. Aneksom B je također nametnuta obaveza tužilaštvima da kao prioritet rješavaju najsloženije predmete, sa naglaskom na predmete/lica sa “A” liste.

Na odluku ministara iz reda srpskog i hrvatskog naroda da “prelome” nakon dvogodišnjeg insistiranja na prijedlogu strategije koji nije tretirao predmete i lica sa “A” liste vjerovatno je utjecao i posljednji izvještaj sutkinje Joanne Korner “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”, u kojem se, među brojnim kritikama na račun Tužilaštva BiH, našla i ona koja se odnosila na nepostojanje transparentnosti u vezi sa predmetima sa “A” liste.

– Prikupljanje informacija je relativno jednostavna vježba provjere evidencije i kašnjenje u pružanju informacija je neoprostivo. Zadatak treba izvršiti, a glavni državni tužitelj treba javno objaviti informacije kao svoj prioritetni zadata. Tužilaštvo BiH bi trebalo redovnim saopćenjima i konferencijama za medije obavještavati javnost o napretku u slučajevima ratnih zločina – navodi se među ključnim preporukama sutkinje Korner.

Da Državna strategija ne ostane samo slovo na papiru, utvrđena je i obaveza Visokom sudskom tužilačkom vijeću (VSTV) BiH da u roku od 30 dana usvoji smjernice za glavne tužioce o donošenju obavezujućih uputa tužiocima koji rade na predmetima ratnih zločina. VSTV je također dužan da u roku od 60 dana od usvajanja Državne strategije usvoji izmjene i dopune odgovarajućih propisa kako bi se osigurala disciplinska odgovornost sudija i tužilaca u slučaju neispunjavanja obaveza.

Prema izvještaju OSCE-a iz 2018. godine, više od 800 osoba je obuhvaćeno predmetima sa “A” liste, a pred domaćim pravosuđem je, sudeći prema izvještaju, do početka 2018. pokrenut postupak protiv njih više od 560, odnosno protiv 70 posto ukupnog broja lica sa “A” liste.

Na “A” listu su uvršteni predmeti protiv lica za koje je, prema međunarodnim standardima, utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin. Ti predmeti sa pripadajućim dokazima na osnovu kojih je utvrđena sumnja su proslijeđeni domaćem pravosuđu još 2004. godine, ali njihovo procesuiranje još uvijek nije okončano.

Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je u maju ove godine, podnoseći izvještaj pred Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kazala da se na “A” listi nalazilo 848 predmeta.

– Ova klasifikacija je važila do donošenja Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina 2008. godine. U tom momentu prestaje važiti ova kategorizacija. Jedna je saradnica dvije godine radila na tome da utvrdi o čemu se radi. U Tužilaštvu BiH je ostalo 190 osoba sa oznakom “A”. Ostali su predmeti proslijeđeni ostalim tužilaštvima. Niko se ne brine za to šta se tamo dešava – izjavila je Tadić.

S druge strane, u javnosti su se pojavile informacije da se podacima o predmetima u kojima je uključeno 315 osoba sa “A” liste u međuvremenu izgubio svaki trag.

– Neki predmeti se nalaze u određenoj fazi, a za 315 osoba svi pokazatelji govore da nema ništa o njima, niti da su bili u bilo kojoj fazi istrage – izjavio je za Faktor Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida.

Revidiranom strategijom je utvrđeno i formiranje Nadzornog tijela zaduženog za praćenje njene provedbe, u kojem će biti i predstavnici međunarodnig institucija poput OSCE-a, Haškog tužilaštva i Evropske unije.

– Ono što smo uspjeli kroz Aneks B je da je gotovo cijela međunarodna zajednica uključena, ne samo da prati pravosuđe u BiH već i da prati regionalnu saradnju, da ne bude da Bošnjak priča kako Srbija neće da procesuira i da imamo kontru iz Srbije ili Hrvatske. Ovdje sada imamo direktno involvirane ljude iz međunarodne zajednice, pa neka oni donose zaključke i neka oni izvještavaju svoje nadređene o tome ko poštuje procesuiranje ratnih zločina u skladu sa međunarodnim standardima – kazao je Tahirović.

Kada je u pitanju utvrđivanje sudbine 315 lica sa “A” liste loptica je, nakon usvajanja Strategije, prebačena u ruke Tužilaštva BiH, koje je dužno u narednih 90 dana dostaviti informacije o svim predmetima sa te liste.

Faktor.ba