Naučnici zabrinuti: COVID bi mogao pokrenuti “talas” i ove bolesti

I dok se svijet bori s aktualnom krizom koju je donijela pandemija novog koronavirusa, naučnici su upozorili da bi infekcija COVID-19 mogla donijeti i još jednu prijetnju ljudskom zdravlju, i to u obliku tzv. “tihog talasa” neuroloških posljedica.

Iako su specifični rizici zasad hipotetski, brige su itekako stvarne. Zapravo, kako naučnici upozoravaju, sličan i, nažalost, dugoročan efekt desio se i nakon pandemije španske gripe prošlog vijeka. 

Već znamo da COVID-19 može oštetiti i mozak, simptomi mogu biti neurološki, a pojedini pacijenti imali su i gubitak memorije. Ono što ne znamo jeste kako su ozbiljni i dugoročni ovi problemi, u kojem obimu se dešavaju i kako – završavaju.

"Iako naučnici još uvijek uče kako virus SARS-CoV-2 uopće može 
napasti mozak i centralni nervni sistem, činjenica da on dolazi tamo nam
 je jasna", govori neuronaučnik Kevin Barnham iz australskog Florey 
Institute of Neuroscience & Mental Health. "Ono što znamo dosad 
jeste da virus može oštetiti moždane ćelije, a to ima potencijal za 
neurodegeneraciju."

Veliko pitanje koje mori naučnike jeste kako izmjeriti taj “potencijal”. 

U novoj studiji, Barnham i njegove kolege sugeriraju da “treći val” pandemije neće biti ponovni skok u broju zaraženih, već porast slučajeva oboljelih od Parkinsonove bolesti, koju “posije” neuroinflamacija – reakcija koja se pokreće u mozgu kao imuni odgovor na virus.

Iako istraživači priznaju da trenutno nema dovoljno podataka za kvantificiranje povećanog rizika od razvoja Parkinsonove bolesti od infekcije COVID-19, oni sugeriraju da bi najbolji način ranog prepoznavanja budućih slučajeva bio dugoročni pregled zaraženih koronavirusom.

Ovo istraživanje podudarilo se s objavljivanjem izvještaja o onome što se čini prvi dokumentirani slučaj pacijenta (45) koji je razvio Parkinsonovu bolest nakon zaraze SARS-CoV-2 u martu.

Dok je bio u izolaciji u COVID-bolnici, počeo je imati poteškoća u komunikaciji, kako u govoru, tako i u pisanju, a također je počeo drhtati, slabije hodati – naknadna ispitivanja ukazivala su na dijagnozu Parkinsonove bolesti.

Iako njegovi liječnici priznaju da je “mehanizam” koji je doveo do ove neurodegeneracije nejasan, kažu da je hipotetski moguće da je njegovo stanje nekako pokrenula upala u mozgu uzrokovana virusom. Ipak, kratki vremenski period između COVID-a i razvoja Parkinsonovih simptoma čini ovu hipotezu malo vjerovatnom, priznaju oni, nazivajući slučaj “intrigantnim”.

Naime, oboljeli muškarac nije imao obiteljsku anamnezu Parkinsonove bolesti niti očite genetske znakove predispozicije, ali moguće je, neki misle, da je infekcija pogoršala ili ubrzala razvoj latentne Parkinsonove bolesti koja se još nije otkrila.

Nalazi su objavljeni u Journal of Parkinson’s Disease.