Brži protok robe ključ je razvoja ekonomije

Projekt ”Zeleni koridori”, ali i sva druga poboljšanja u olakšanom transportu robe između BiH i zemalja regiona i Evrope od ključnog su značaja za razvoj ekonomije naše zemlje, kazali su sagovornici „Dnevnog avaza“.

Podsjetimo, Vijeće za regionalnu saradnju pokrenulo je uspostavljanje ”zelenih koridora” tokom blokade izazvane pandemijom zajedno sa Sekretarijatom Transportne zajednice, CEFTA-om, Evropskom komisijom i vladama šest ekonomija zapadnog Balkana, čime je omogućen nesmetan protok roba i lijekova u regionu. No, inicijativom za uspostavu regionalnog Šengena otvara se mogućnost za korak dalje.

Čekanje problem

– Ako bismo imali više zajedničkih graničnih prijelaza i ako bi oni radili 24 sata, sedam dana u sedmici, uz sve potrebne propise, pojednostavljene fitosanitarne procedure i carinske propise, tada bismo, kao region, godišnje uštedjeli 800 miliona eura – rekla je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu. 

U uspostavljanju tzv. zelenih koridora, na samom početku pandemije, aktivno je učestvovao Fahrudin Radončić, tadašnji ministar sigurnosti BiH, pri čemu je osiguran nesmetan transport prijeko potrebnih lijekova, opreme i neophodnih roba preko granica do naše države.

Vuković: Važno pitanje

Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, kaže za „Avaz“ da su oni i ranije podržavali inicijative za poboljšanje protoka roba. No, on ističe da nam „zeleni koridor“ neće značiti mnogo ako „nemate ujednačene i harmonizirane dokumente – fitosanitarne, medicinske, veterinarske i ostale koji prate robu“.

– Važno nam je da harmoniziramo dokumentaciju, da dokument iz Srbije bude priznat u BiH, ili iz Sjeverne Makedonije u Srbiji… To smanjuje zastoj i čekanje na granici. Nije samo carinska procedura nego postoji carinska, špediterska, veterinarska i sve druge granične inspekcije koje se nađu tu imaju svoje procedure – ističe Vuković.

Hurtić: Sniziti troškove

”Zeleni koridori”, dodaje, bili bi koridori kojima se određene robe brže propuštaju.

– Naravno da nam je bitno da na bilo kojem graničnom prijelazu nemate kolone od pet kilometara, nego da protočnost tih roba bude što brža. Time se smanjuju transportni troškovi, čekanje – kaže Vuković.

Izvoz i uvoz

Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, vanjski saradnik Vlade FBiH, kaže za „Avaz“ da je uspostava ovih koridora dobra za ekonomiju, jer trenutno imamo velike probleme kada su u pitanju carinske deklaracije.  

– Znamo da je, prema međunarodnim standardima, procedura uvoza i izvoza naših roba, sa stanovišta cijene i procedura, vrlo kompleksa i to se ističe i u izvještaju Svjetske banke „Doing Business“. Ako postoji ikakav način da se to ubrza, da se protok roba učini jeftinijim i efikasnijim, svakako je to pomoć za privredu, ako znamo da je naša ekonomija izvozno orijentirana, a da imamo i značajan uvoz. Svakako će to voditi smanjenju troškova i opterećenja privrede – kaže Hurtić

Priča ima veliku širinu

Vuković kaže da su tražili da se formira jedan centar u kome se mogu vozači testirati i da taj dokument bude ujedno u bazi podataka koja je povezana sa svim evropskim zemljama, da se može provjeriti je li njegov test negativan ili ga je krivotvorio. 

– Priča ima jednu veliku širini, ogromnu dimenziju, a ta dimenzija je nama ”prebitna”, da se ne desi ono što se desilo u vrijeme korone kada smo samo tri međunarodne prijelaza imali. Onda smo se borili za ”zelene koridore” – istakao je Vuković.

Avaz