Svjetske organizacije pozvale Vladu FBiH: Zabranite gradnju mini hidrocentrala

Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine podržavaju Koaliciju za zaštitu rijeka BiH, te su uputile hitan poziv Vladi FBiH da trajno zabrani gradnju malih hidroelektrana i zaštiti “posljednje slobodne evropske rijeke”.

Traže da bude hitno proveden zaključak Parlamenta FBiH, usvojen 23. juna ove godine, o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH, bilo na način da budu izmijenjeni postojeći zakoni ili donošenjem novih koji će spriječiti daljnju nekontrolisanu gradnju.

Upozorili su da će u protivnom nastaviti s ugrožavanjem hiljade kilometara toka divljih rijeka, kvalitete života lokalnih zajednica, prava na pristup pitkoj vodi, turističkog potencijala zemlje, kao i prirode i divljih životinja koje ovise o zdravim vodotocima.

„Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu da svojim primjerom postane prva u Evropi po zaštiti netaknutih i biološki najraznovrsnijih rijeka na kontinentu“, rekao je Barney Long, viši rukovodilac za zaštitu vrsta u organizaciji Global Wildlife Conservation.

Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi.

Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu.

Iz organizacija ističu da su balkanske rijeke, poznate i kao „plavo srce“ Evrope, dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku, ugroženu (ili dunavsku) mladicu, ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka.

One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.

“Balkanske rijeke se i dalje suočavaju sa naletom izgradnje MHE, uključujući zaštićena područja, uz planove da se izgradi 3.000 brana u regiji. Brane sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE uništava se okolna šuma i ugrožavaju životinje koje tu žive. Prema stručnjacima za slatkovodne ribe, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.

Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u BiH, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti. Uprkos tome, u BiH, 436 MHE su izgrađene, u nekoj fazi izgradnje ili planiranja”, saopćeno je.

Navode da u projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju.

“Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da BiH dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Evropskoj uniji. Iako postojeće MHE u BiH predstavljaju samo oko tri odsto ukupne godišnje proizvodnje energije u državi, uz ogromnu štetu po okolinu, vlada je nastavlja izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji malo doprinose obnovljivoj energiji“, istaknuto je u saopćenju.

„Političari u BiH mogli su uvidjeti da MHE izazivaju žestok otpor širom zemlje. Podrška šire javnosti kampanji za očuvanje rijeka u BiH značajno je ojačala. Ona je motivisana pokretima lokalnih zajednica, koji su spremni da životima brane rijeke. Političari sada imaju jedinstvenu priliku da brzim potezom trajno zabrane MHE, ostavljajući tu baštinu budućim generacijama”, kazala je Marsela Pećanac, osnivačica Ateljea za društvene promjene – ACT.

Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Bjelave i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom.

„Kad god posjetim balkanske rijeke, preplavi me njihova ljepota i izobilje. Ali ono što mi još više upada u oči je to što se ljudi dižu da zaštite svoje rijeke i potoke. Ovo je jedinstven primjer u današnjem svijetu”, rekao je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje „Plavo srce“ iz organizacije Riverwatch.

Organizacije za očuvanje prirodne sredine iz Amerike i Evrope apeluju i na RS da donese sličan zakon.