Pčelari preživjeli lošu sezonu, za jačanje pčelarstva potrebna ozbiljnija podrška države

Pčelarska sezona je bila izuzetno loša, ali nije sve tako crno poručuju iz Saveza pčelara Federacije BiH. U prirodno lošoj sezoni uspjela su se iznaći izvjesna rješenja i otvoriti neka pitanja zbog kojih pčelarstvo sistemski trpi već godinama. Ističu da je godina u kojoj je pandemija najveći izazov iskorištena da se sagledaju svi nedostaci, od pčelinjaka do strategije razvoja ove djelatnosti, koja nije samo važna kada “rodi” med.

Rizična i složena proizvodnja kakva je pčelarstvo doživjela je vrlo slabu sezonu, najneizdašniju u zadnje tri decenije. Lokalno, regionalno i kontinentalno.

“Međutim uspješnost pčelarenja, znaju to svi dugogodišnji pčelari. mjeri se periodično, a ne sezonski i ne samo po prinosima meda. Klimatske promjene, stalne kiše u ljetnom periodu, hladne noći nisu ispunili naša očekivanja.Uspjeli smo sačuvati pčelinji fond što je naš najveći uspjeh”, kaže Rehad Deljo, predsjednik Savez pčelara FBiH

Najbolja situacija je u Unsko-sanskom kantonu jer su imali određene prinose meda od lipe i kestena. I na području BPK Goražde počela je sadnja tih medonosnih stabala. No uz jačanje ovih kapaciteta pčelarstvu je potrebna i ozbiljnija državna politika i mjere.

“Nakon deset godina uspjeli smo obezbjediti simbolične podsticajne mjere u sferi pčelarstva, to je šest maraka po košnici pčela onima koji imaju 20 košnica i pravo da ostvare podsticaje. To jeste simbolično, ali u složenim i teškim situacijama poput ove i jako korino. Imamo problem jer još nije objavljen program za poljoprivredu, a već je pola septembra, trebaju tu javne rasprave, pa odluka vlade, izlazak na teren. Mi imamo čvrsta obećanja da ljudi koji se nisu uspjeli prijaviti za federalne podsticaje zbog mjera koje su na snazi, a ima takvih 20-tak na području kantona, oni će dobiti na isti način podsticajne mjere od šest maraka po košnici od Ministarstva privrede odnosno Vlade BPK. I tu smo sedam, osam godina uskraćeni jer nismo imali skoro nikakve podsticajne mjere, a budžetski podsticaji su sa 1.200.000 KM u vrijeme kada je postojala bolja politika prema poljoprivredi, spali na 250.000 KM”, kaže Deljo.

Ocijenio je da su dobri pomaci ipak ostvareni. Početkom sedmice pred donosiocima odluka će se naći izmjene i dopune zakona o novčanim podsticajima i očekuje da će se ova oblast bolje urediti.

U pogledu zdravstvene zaštite pčela uspjeli su ove godine obezbjediti da troškove dijagnostike i analize snosi Federalno ministarstvo poljoprivrede te još neke olakšice za pčelare koje će prepoznati u narednoj sezoni.

“I dalje očekujemo od institucija vlasti i pojedinaca da, pogotovo u ovoj godini, razmisle o potrebi sistemskih promjena u pčelarstvu i promjeni paradigme prema kojoj se isključivo oslanjamo na proizvodnju meda, a zanemarujemo mnoge druge blagodati pčelarstva. Primjera radi polena imamo u izdašnim količinima na ovom području no njegovu ozbiljnu proizvodnju bi tek trebalo sistemski afirmisati”, smatra Deljo.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE