Šatorović: Ne želimo da više ijedan radnik uzastopno radi 18 dana po 12 sati

Timovi Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine u konsultacijama sa pravnim stručnjacima, rade na prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu koje bi vrijedile isključivo u vrijeme proglašenja stanja nesreće, nezadovoljni prijedlogom Vlade FBiH koji nije dobio podršku u Parlamentu FBiH i koji je vraćen u formu nacrta.

Selvedin Šatorović, predsjednik SSS BiH kaže da će njihov prijedlog biti završen do 5. septembra.

Podsjećanja radi, Sindikat BiH je ranije zauzeo stav da je kompletan tekst Zakona o radu, koji je bio predložen Parlamentu FBiH na usvajanje, ostavljao poslodavcu mogućnost da radi sve po slobodnoj volji. Da skraćuje radno vrijeme, i u tom periodu, isplaćuje 75 posto najniže plaće u FBiH, tačnije 305 KM.

U vrijeme pandemije najmanje se računa vodilo o radnicima

– Naši timovi rade na priedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu uz konsultacije sa pravnim stručnjacima. Rok za pripremu našeg prijedloga ističe 5. septembra. Kada posao privedemo kraju, prijedlog ćemo poslati socijalnim partnerima, na način kako su i oni postupali prema nama. Oni obično urade draft svog prijedloga i onda zamisle ono što treba, i pošalju to na adresu Sindikata BiH. Mi ćemo se ponašati potpuno identično, uraditi svoj dio prema Vladi FBiH, Udruženju poslodavaca FBiH, zatražiti sastanak po tom pitanju. Poslat ćemo i prijedlog svim strankama u Parlamentu Federacije BiH. Mislim da ćemo imati dokument koji će biti kompromis koji će zaštititi i radnike i poslodavce, a trebalo bi da bude zadovoljna i izvršna vlast – govori nam Šatorović.

Podsjeća da će izmjene zakona vrijediti samo u situacijama proglašenja stanja nesreće.

– Ne želimo više da dolazimo u situaciju da u nekim drugim vanrednim okolnostima se ne zna kako da se ponašaju radnici i poslodavci. Dat ćemo prijedlog ko u takvim situacijama snosi troškove plaća, u kom smislu, ko doprinosa. Koje su obaveze radnika, poslodavaca… U vrijeme pandemije najmanje se računa vodilo o radnicima. Poslodavci su tu tražili svoju šansu. Iskoristili su priliku da daju otkaze ljudima, iako to ranije nisu namjeravali. Imali smo slučaj gdje se namjerno obustavlja proizvodnja, iako 60 kamiona čeka pred kapijom, a sve kako bi se ostvarile subvencije. Dakle, sve su to anomalije koje mi moramo riješiti – kaže Šatorović i dodaje:

– Ne želimo da se radnici šalju na čekanje, a postoji mogućnost da se normalno odvija proizvodnja. Želimo spriječiti da firme zbog želje da ostvare subvencije od Vlade FBiH, svjesno prikazuju manje prihode. Drugo, imali smo situaciju da su čak u ovom vremenu pojedini poslodavci tražili da im radnici vrate dio svojih sredstava koje su subvencionirali kantoni prema njima, da bi uvećali svoj kapital, zaštitili imovinu. Toga je bilo u Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu. Naravno, ima i poštenih i dobrih poslodavaca koji vode računa o svojim radnicima. Ima ih kod kojih minimalna plaća iznosi 1.000 KM.

Šatorović objašnjava da će u prijedlogu zakona koji rade precizirati u kojim vanrednima okolnostima će se primjenjivati, jer to u ranijem prijedlogu nije učinjeno.

– Sjetit ćete se kada je bila priča o usvajanju takvog zakonskog rješenja, u Tuzli su se dogodile one poplave, i u toj opciji Tuzla je proglasila vanredno stanje koje je trajalo dva, tri, pet dana, a onda su poslodavci imali na osnovu tog vanrednog stanja mogućnost da još 60 dana primjenjuju nepovoljne odredbe zakona o radu prema svojim uposlenica. Dakle, zbog toga smo mi i rekli da se to mora jasno precizirati i znati u kojoj mjeri, kako, šta i gdje. Ne bismo željeli da dođe do zloupotreba. Želimo da teret podnesemo svi podjednako, a ne da taj teret pada isključivo na leđa radnika – priča Šatorović.

Upitali smo koje poboljšanje konkretno mogu očekivati radnici u prijedlogu koji priprema Sindikat BiH.

Imali smo gromoglasne najave pojedinih vlasnika tržnih centara, a onda…

– Radnici će sigurno biti zadovoljni tim zakonskim rješenjem. Mi očekujemo da će jedan dobar dio poslodavaca, koji su iskazali svoju humanost u ovom periodu, također podržati. Naravno, uvijek ima onih koji će kazati: “Znate ja možda neću moći ostvariti dodatni profit u tom periodu”. Bit će kritika, ali Bože moj. Ne postoji dokument koji je idealan, ali hoću da kažem da smo mi pravili to i pravimo u dobroj namjeri, vjeri, sa željom da niko ne bude oštećen, odnosno, da svi budemo dio rješenja u takvim vanrednim situacijama – govori Šatorović i dodaje da će njihovo rješenje biti bolje od ranije predloženog kojeg su ocijenili katastrofalnim.

– Vidite, u zemljama Zapadne Evrope aktivno se razgovara o uvođenju četverodnevne radne sedmice sa fondom sati do 32 sata, a mi smo imali Zakonom o radu predviđenu varijantu da se sedmično radi 72 sata i to za minimalnu plaću. Dakle, to su neke stvari koje definitivno nisu uredu. Također nije uredu da je od radnika koji su podnijeli najveći teret pandemije i krize, vrlo malo njih imalo bilo kakvu stimulaciju. Mislim prije svega na zdravstvene radnike gdje je mali broj ustanova odlučio u tom periodu da ih nagradi, ili poveća plaću ili plati prekovremeni rad. Dakle, događalo se, imamo takve prijave, da jedna osoba radi 18 dana uzastopno po 12 sati. To ljudski organizam jako teško može izdržati – upozorava Šatorović i dodaje:

– Imali smo gromoglasne najave pojedinih vlasnika iz tržnih centara da će nagrađivati svoje radnike, međuti, od toga nije bilo ništa. Čak nakon što je poslije marta smanjenjena kupovina i pritisak, pojedini radnici su imali prekide ugovora o radu iz razloga što u tom trenutku više nisu bili potrebni. Dakle, to su stvari koje se događaju na terenu, kojih je svjesna i Vlada FBiH i ljudi iz Udruženja poslodavaca FBiH. Znaju šta se događa na terenu – rekao je Šatorović.