Cijene nafte prošle sedmice stagnirale zbog slabe potražnje

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice stagnirale jer trgovce zabrinjava slabost potražnje zbog sporog oporavka ekonomije, dok je s druge strane moguće povećanje ponude.

Cijena barela na londonskom tržištu u proteklih sedama dana pala je oko 1 posto, na 44,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio gotovo 1 posto, na 42,34 dolara.

Stagnacija cijena posljedica je daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu, zbog čega neke zemlje ponovno uvode restriktivne mjere, ali i slabosti najvećih svjetskih ekonomija, što dovodi do slabljenja potražnje.

U petak je izvještaj analitičke kompanije Markit ukazao na posustajanje ekonomskog oporavka eurozone u augustu, zbog slabljenja aktivnosti u uslužnom sektoru pod utjecajem daljnjeg rasta broja zaraženih koronavirusom, javlja SEEbiz.

Markitov PMI indeks menadžera nabave u privatnom sektoru pao je u augustu za 3,3 boda u odnosu na juli, na 51,9 bodova.

Da oporavak neće teći glatko pokazuje i pad indijskog uvoza sirove nafte u julu, na najnižu razinu od marta 2010. godine, zbog ponovnog uvođenja mjera zatvaranja kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa.

Ni u američkoj ekonomiji situacija nije impresivna, pokazao je zapisnik s nedavne sjednice čelnika američke Centralne banke.

Pandemija koronavirusa “uveliko će utjecati na ekonomske aktivnosti, zaposlenost i inflaciju u kratkom razdoblju, te predstavlja značajan rizik za ekonomske izglede u srednjoročnom razdoblju”, navodi se u zapisniku sa sjednice, na kojoj je Fed kamate ostavio nepromijenjene i poručio da je ekonomiji i dalje potrebna monetarna podrška.

Čelnici Feda smatraju da su ekonomiji još uvijek potrebni i fiskalni poticaji, s obzirom na to da se rast zaposlenosti u posljednje vrijeme usporava, nakon snažnog oporavka u junu i julu.

“Potražnja će se vjerovatno približiti predpandemijskim razinama 2021. godine, a u ostatku 2020. vodit će se prigušena borba, praćena pokušajima da se suzbiju posljedice drugog vala zaraze”, poručuju stručnjaci konsultantske kompanije Rystad Energy.

Na slabost potražnje ukazuju i podaci da je u SAD-u potražnja za gorivima pala više od dva miliona barela dnevno, na 17,2 miliona barela. Ukupna je potražnja u posljednje četiri sedmice bila 14 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju, a ljetna sezona putovanja primiče se kraju, što znači da će u predstojećem razdoblju dodatno oslabiti.

U međuvremenu, OPEC i njegovi saveznici povećali su proizvodnju u augustu. Naime, prema dogovoru, od maja do jula njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 miliona barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od augusta do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 miliona barela dnevno.

OPEC i partneri paralelno vode računa o tome da oni koji su prije proizvodili više nego što je dogovoreno sada proizvode manje.

Izvješće OPEC-a pokazalo je i da će potražnja za naftom ove godine pasti za 9,1 milion barela dnevno, odnosno, bude li broj zaraženih koronavirusom rastao duže vrijeme i u drugoj polovini godine, za čak 11,2 miliona barela dnevno.

U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

No, posljednjih sedmica cijene nafte ne osciliraju značajnije jer je oporavak globalnog gospodarstva usporen, javlja SEEbiz.