Politička kampanja u doba korone: Nema pjevanja pod šatorima, ali kupovina glasova nije isključena

Predizborna kampanja će se za vrijeme trajanja epidemije zarazne bolesti COVID-19 znatno razlikovati od uobičajene prakse vođenja kampanja, što će uz ostalo značiti da nema više javnih skupova i pjevanja pod šatorima.

Predstavljanje političkih programa, što je u ovdašnjim političkim uvjetima značilo uglavnom diskreditaciju konkurencije, najpoželjnije je direktnim kontaktom s potencijalnim biračima, ali će to sada biti otežano zbog epidemije.

No, postoji bojazan da ni epidemija neće utjecati na dosadašnju praksu kupovine glasova i potkupljivanja birača, što novcem, što paketima ulja i kafe.

Online kampanja: prednost ili mana

Političke stranke će se, sudeći prema njihovim najavama, uglavnom fokusirati na online kampanju, što će znatno otežati pristup starijim glasačima i glasačima u zabačenijim dijelovima, mahom ljudima koji ne koriste aktivno internet.

Filozof Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauku u Sarajevu, smatra da bi online kampanja mogla značajnije potpomoći građanske stranke koje se oslanjaju na podršku mlađih i urbanijih glasača vezanih za internet.

“Pandemija koronavirusa je donekle odsustvo prilike da nacionalne stranke, koje najviše glasova uzimaju na pitanjima zaštite vitalnih nacionalnih interesa, populistički mobiliziraju na masovnim skupovima”, rekao je Mujkić.

Napominje da takav vid narodnih veselja, gdje narodnjačke stranke regrutuju i mobiliziraju svoje biračko tijelo dijeleći hranu šakom i kapom, traje 20-30 godina.

“Ne treba potcijeniti da neke strukture ovdje vladaju decenijama i da su materijalno i simbolički investirale u postojeći poredak. To je ono kad kažemo da su njihovi ljudi na strateškim mjestima. Ne može se to iskorijeniti preko noći”, smatra on.

Poentirao je da pandemija ne znači da oni neće iznaći druge načine da mobiliziraju glasače i da će, na kraju krajeva, uopće poštovati epidemiološke mjere i preporuke.

U Sjedinjenim Državama populistima jako smeta što, navodi profesor Mujkić, nisu u prilici da zakazuju masovne, populističke skupove.

“Mlađi ljudi koji su po svoj prilici više vezani za internet skloniji su Joeu Bidenu nego Donaldu Trumpu, mada to ne mora ništa značiti. Bit će zanimljivo pratiti u kojoj mjeri takav vid političkog angažmana može da mobilizira i kakav tip ljudi.”

Promjene u CIK-u i nepromjenjive navike u strankama

Profesor Asim Mujkić smatra da promjene u CIK-u BiH ohrabruju da će doći do promjena, barem kada je riječ o kažnjavanju malverzacija i brisanju imena i prezimena preminulih sa spiskova za glasanje.

“Dosadašnji izborni ciklusi su bili pod kontrolom nacionalnih oligarhija i osiguravali su njihovu sigurnu pobjedu. Promjena u CIK-u je bila važan korak. Ako budu imali podršku međunarodne zajednice, možda bismo mogli vidjeti promjenu.”

Navodi kako bi bilo nezahvalno bilo šta prognozirati, što zbog izbora u Mostaru, što zbog novog sastava CIK-a, što zbog pandemije.

“Svi ti faktori bi mogli doprinijeti djelomičnoj promjeni. Na lokalnim izborima mnogo više promjena možemo očekivati nabolje nego na izborima za više nivoe vlasti, gdje još uvijek dominiraju teme o vitalnom nacionalnom interesu”, zaključio je Mujkić.

Sociolog Jusuf Žiga, profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da pandemija koronavirusa neće zaustaviti najgoru praksu kupovine glasova i potkupljivanja glasača, što ovisi o dosadašnjim sklonostima, a ne novim prilikama.

“Pandemija može donijeti pozivine i negativne promjene u političkoj praksi, ali ukoliko su ljudi skloni prevarama prilagodit će se svakoj situaciji. Mi u društvu imamo strahovitu etičku krizu, krizu vrijednosnog sistema”, ocijenio je Žiga.

Upozorava kako Bosna i Hercegovina po svim istraživanjima spada u red najkorumpiranijih društava, što nema veze ni s ekonomskim stanjem, ni s platežnom moći, ni sa sistemom i ustrojem.

“Da bi bolestan čovjek mogao funkcionirati na pravi način, moraš mu otkloniti bolest. Možeš mu dati novac, automobile, možeš ga proglasiti predsjednikom, ali ako je umobolan, ne možeš s njim ništa. Niti on može šta sam sa sobom”, smatra Žiga.

Zbog toga smatra da prvo mora ozdraviti čovjek, odnosno društvo, što će samo po sebi dovesti do zdravijeg sistema, zdravijih ekonomskih prilika.

“Kriza morala je omogućila korupciju. U takvom ambijentu življenja me više čude ljudi koji se ibrete zato što smo ovakvi kakvi jesmo. Takvi ćemo biti dok sami sebe ne preispitamo i ne kažemo dosta”, zaključio je profesor Jusuf Žiga.

Klix.ba