Ministar Mandić upozorava: Prijeti nam crni scenario, ovo će još dugo trajati

Ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić izrazio je sućut zbog smrti kolege Salka Bukvarevića, koji je preminuo prošle sedmice, navodeći kako je i taj slučaj pokazao da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu izazvanom pandemijom koronavirusa.

On u intervjuu za Večernji list BiH poziva građane na pridržavanje mjera kako bi cijeli sistem uspio odgovoriti ovome najvećem zdravstvenom iskušenju u modernoj istoriji.

Poštovani ministre, kada ćemo pobijediti epidemiju koronavirusa?

– Iz vašeg pitanja može se prepoznati percepcija velikog broj ljudi koji očekuju, vjeruju, nadaju se kako će netko u jednom trenutku reći “gotovo je” ili “bit će gotovo tad i tad”. Ali, istina je drukčija. Virus je tu i još dugo će biti tu i svi ljudi moraju prihvatiti da sada živimo u uvjetima stalne prijetnje i da moramo prihvatiti “novu normalnost” o kojoj se stalno govori. Ali, to ne znači prihvatiti da je virus tu i da se ne možemo nikako zaštititi, nego prihvatiti nove norme i pravila ponašanja. Samo tako možemo zaštititi i sebe i druge, prihvaćajući nova pravila ponašanja koja podrazumijevaju da smo individualno na stalnom oprezu. Držanje distance, nošenje maski, izbjegavanje većeg okupljanja ljudi, često i temeljito pranje ruku… Svako od nas mora svaki dan i u svakoj situaciji procjenjivati rizik od infekcije i sukladno tome ponašati se i donositi osobne odluke. Da rezimiram, ovo će trajati još dugo i pred nama je vrijeme neizvjesnosti u kojem se moramo osobno pridržavati mjera i preporuka kako bismo zaštitili sebe i druge. Dogodio se nagli skok broja zaraženih nakon popuštanja mjera.

Postoji li opasnost od povratka staroga režima strogih mjera zabrana?

– Prvo, prijeti nam vrlo loš scenarij. Broj oboljelih i umrlih raste. U julu imamo registriranih više od 4000 oboljelih i 100 smrtnih ishoda. Samo u posljednjoj sedmici više od 30 smrtnih slučajeva. Situacija je veoma ozbiljna i apelujem na to da svi to prihvatimo i da se zajednički borimo tako što ćemo maksimalno poštovati propisane mjere i preporuke. Nijedna mjera nije isključena u predstojećem razdoblju. No, želim istaknuti da strogi “lockdown” nije jedina mjera. Sve ovo vrijeme postoji niz vrlo jasnih mjera i preporuka koje su donesene navrijeme. Koliko se one provode na terenu, drugo je pitanje. Kako od pojedinaca tako i nadležnih inspekcija i ministarstava unutarnjih poslova, ali i vlada i drugih tijela na svim nivoima vlasti. Stvorila se pogrešna percepcija da su za sve nadležni krizni štabovi ministarstava zdravstva. To nije tačno. Krizni štabovi koordiniraju mjere unutar zdravstvenog sektora i donose naredbe, ali sve institucije i dalje trebaju raditi svoj posao, a to je provedba mjera na terenu. Moraju svi raditi svoj posao, preuzeti svoj dio odgovornosti, ali i inicijativu, te dati maksimalan doprinos, a ne kriti se iza kriznih stožera ministarstava zdravstva. Ova kriza nadilazi zdravstvo, potreban je zajednički pristup i angažman svih tijela vlasti.

Kako komentirate odnos susjednih zemalja prema BiH u pogledu karantene zbog sprječavanja širenja zaraze koronavirusom?

– Svaka država donosi mjere za koje smatra da su nužne u cilju zaštite svog stanovništva. Trenutno je situacija kod nas jako teška, imamo stalni porast broja oboljelih i umrlih. I tu se moram vratiti na poruku koju stalno ponavljamo: o nama svima ovisi kakva će situacija biti u našoj zemlji, a potom i kako će se drugi prema nama odnositi. Ovo je zajednička borba svih nas, i građana, i zdravstva i sistema općenito. Svi želimo da i epidemiološka situacija bude povoljnija i da ekonomija prodiše te da živimo koliko je moguće normalnije. Ali, u tome smo zajedno i zajedno moramo djelovati. Pridržavanje propisanih mjera i preporuka kada se radi o svakom pojedincu dio je rješenja, a ne problema.

Ima se dojam kako je značajno manje drugih bolesti eskaliralo, a neki tvrde da je to povezano s povećanom higijenom?!

– Ne bih davao paušalne ocjene, nego isključivo na temelju službenih i naučnih podataka. Činjenica je da je situacija što se tiče širenja koronavirusa izrazito nepovoljna.

Jeste li zadovoljni kako je zdravstveni sistem odgovorio na ovaj epidemijski izazov?

– Mislim da zdravstveni sistem daje i više od 100% svojih kapaciteta i na prvoj crti je sve vrijeme. U prvom udaru, koji je doveo do sloma zdravstvenih sistema u mnogo razvijenijim i bogatijim zemljama od naše, mi smo po rezultatima bili među najboljima u Evropi. Sada, nažalost, po broju oboljelih na suprotnoj smo strani. Naravno, to ima veze i s popuštanjem strogog “lockdowna”, koji iz niza razloga nije dugoročno rješenje i od kojeg je većina zemalja odustala, ali i činjenice da smo na globalnoj nivpu u velikoj borbi s pandemijom virusa koji je nepredvidiv i koji se jako lako prenosi. Ovo je najveća zdravstvena kriza, ali i općenito, globalna kriza u modernoj povijesti čovječanstva. I ona utiče na sve nas na više načina. Zdravstveni radnici, kako epidemiolozi na terenu tako i zdravstveni profesionalci koji izravno rade s COVID-19 pacijentima, daju sve od sebe, ali im je potrebna pomoć svih nas.

Je li u stanju naše zdravstvo izdržati eventualno novi val najesen?

– Ako se nastave trenutni trendovi, postoji realna prijetnja da će situacija nadići kapacitete našeg zdravstvenog sistema. Bolnički kapaciteti se pune, zdravstveni djelatnici su jako umorni i iscrpljeni i situacija je vrlo ozbiljna. Vidjeli smo da su i jači i bogatiji sistemi od našeg pucali pod velikim priljevom pacijenata. Mi nismo imuni na takav crni scenarij. Ponavljam i ponovit ću sto puta, samo zajedno, maksimalno se pridržavajući mjera i preporuka, možemo smanjiti broj zaraženih. Ovo je duga borba i još dugo će trajati s valovima infekcije kroz koje ćemo prolaziti. Mi nismo ni u jednom trenutku, čak i kad smo imali gotovo savršenu situaciju, govorili da smo pobijedili jer smo svjesni da se virus ne može tako pobijediti. Mi smo pozivali i pozivamo na oprez. Mi i sad pozivamo na pridržavanje mjera, koje može biti i jest učinkovito, ali ako se svi toga pridržavamo. Svako od nas mora donositi osobne odluke koje su usmjerene na zaštitu vlastitog, ali i zdravlja drugih.

Kazali ste da se čeka na otkrivanje cjepiva. Može li se sada dati konačan odgovor protivnicima cijepljenja, nakon eskalacije pandemije koronavirusa, koliko je taj proces važan?

– Ova pandemija cijeli je svijet promijenila. Evo, već cijelu ovu godinu ljudima se promijenio život i još ne znamo koliko će još dugo sve ovo trajati. A uzrok potpune promjene naših života je zarazna bolest za koju nemamo cjepivo. Neke druge zarazne bolesti u prošlosti su na sličan način uticale na život svih ljudi, ali su iskorijenjene ili stavljene pod kontrolu uvođenjem učinkovitog i sigurnog cjepiva. Pa razmislimo kroz što svijet trenutno prolazi zbog zarazne bolesti za koju još nemamo cjepivo. Potpuna promjena načina života, imali smo razdoblja zaključavanja u kuće, uvodili karantene na koje je čovječanstvo i zaboravilo. A zaboravilo je upravo zbog cjepiva. Nadam se da ćemo i za ovaj virus dobiti učinkovito i sigurno cjepivo, jer je to najbolje i jedino dugoročno rješenje, rekao je ministar Mandić.