Ponovo se lome koplja oko novog Zakona o radu FBiH: Ide li se opet na štetu radnika?

Predstavnički dom Parlamenta FBiH razmatrat će 28. jula izmjene i dopune Zakona o radu koje će, sudeći prema dosadašnjim reakcijama, naići će na žestok otpor, što u parlamentarnim klupama, što među sindikalcima. Nijedna frakcija Saveza samostalnih sindikata BiH ne podržava prijedlog. Konačan tekst izmjena i dopuna Zakona o radu, koji shodno dominantnom mišljenju sindikalnih aktivista i opozicionih političara, ide na štetu radnika, nije još uvijek javno objavljen. No, sudeći prema našim izvorima iz Vlade Federacije BiH, neće se mnogo razlikovati od verzije teksta objavljenog prije dva mjeseca na portalu Klix.ba.

Ukratko, prema novom prijedlogu izmjena i dopuna poslodavac će radnika moći uputiti da radi od kuće, da mu skrati radno vrijeme i, u skladu s tim, smanji iznos plaće (ne može biti niža od 65 posto ugovorene plaće), izvrši preraspodjelu radnog vremena ili ga uputi na godišnji odmor. Moguće je i neplaćeno odsustvo, uz pristanak radnika.

Sindakalci protiv izmjena

Savez samostalnih sindikata BiH, kako smo ranije u više navrata pisali, ima dva sukobljena čelnika i nijedan od njih nije upisan u registar Ministarstva pravde. No, i Mevludin Bektić (koji ima podršku 16 granskih sindikata), i Selvedin Šatorović (koji ima podršku tri granska sindikata) protive se prijedlogu Vlade FBiH.

Bektić je, kao predstavnik jednog od socijalnih partnera Vlade FBiH, zatražio hitno povlačenje novog teksta Zakona o radu, napomenuvši da traže institucionalno povećanje najniže cijene rada u Federaciji BiH kako bi radnici u vrijeme prirodnih nesreća imali osiguranu minimalnu životnu egzistenciju.

Kata Iveljić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala u FBiH, izjavila je da je na Ekonomsko-socijalnom vijeću traženo da započnu pregovori u vezi opšteg kolektivnog ugovora, da se poveća najniža plaća, pa da se tek onda može razgovarati o izmjenama zakona.

“Prijedlog je bio 650 KM, a u to bi ušao prevoz i topli obrok o čemu smo posebno diskutovali sa poslodavcima… Dakle, najprije trebaju izmjene i dopune zakona o porezima, rasteretiti realni sektor, povećati najnižu platu i tek onda možemo razgovarati o Zakonu o radu”, navela je Iveljić.


Druga dva socijalna partnera, koja su načelno podržavala ovaj zahtjev povećanja najniže cijene rada, povukla su se iz pregovora sa Vladom FBiH dok se radilo na usaglašavanju novog Općeg kolektivnog ugovora. Oni, kako tvrde već duži period, insistiraju na minimalnoj plaći od 1.000 KM.

Organizirat će, kako su to saopćili, protestnu šetnju povodom stavljanja Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu na dnevni red sjednice Parlamenta Federacije BiH. Protest i protestna šetnja će se održati u ponedjeljak ispred sjedišta Vlade FBiH i Parlamenta FBiH s početkom u 11 sati.

Katastrofalne izmjene

Aner Žuljević iz Socijaldemokratske partije BiH izjavio je da su predložene izmjene i dopune Zakona o radu katastrofalne, upozorivši da poslodavcu daju toliko široka ovlaštenja koja graniče sa robovlasničkim konceptom u smislu potpune degradacije radničkih prava i njihove aposlutno nesigurne perspektive.

“Zakonom bi se dodatno derogirali važeći kolektivni ugovori, jer bi se na svako pitanje koje je različito (povoljnije) uređeno kolektivnim ugovorom, primjenjivao ovaj zakon sto je od ranije jasno više puta proglašeno neustavnim”, kazao je Žuljević, dodavši da se radi na tome da najveći teret opet podnesu radnici.

Navodi kako je zakon nemoralan uz ostalo i zato što podrazumjeva da radnik, izložen svim mogućim rizicima uključujući i zarazu, radi za tristo maraka ili ide na čekanje, na neplaćeno, i da ga još ubjeđuju da je to za njegovo dobro, i da tako treba jer je kriza.

“Sve je jasno kada se uzme u obzir izjava premijera Vlade FBiH u kojoj je intencija izmjena zakona stvoriti okvir da se bez problema mogu smanjivati plate, i da jos jednom podsjeti na svoju jedinstvenu logiku kako ljudi ne ostaju bez posla nego se smanjuje zaposlenost”, rekao je Aner Žuljević.

Očuvati radna mjesta

U Vladi Federacije BiH ističu da je glavni cilj izmjena i dopuna osigurati izmjene pojedinih instituta kako bi se u uvjetima pandemije ili drugih oblika nesreće očuvala radna mjesta, a samim tim stabilnost isplate penzija i funkcioniranja zdravstvenih fondova i instutucija u uvjetima pandemije.

Ekonomista Zlatko Hurtić, koji je radio na tekstu prijedloga, napomenuo je da su izmene i dopune privremene, odnosno da se neće primjenjivati nakon ukidanja stanja nesreće. Bitno mu je, s tim u vezi, da radnik za vrijeme nesreće ostane u radnom odnosu budući da bi “trpio veću štetu da dobije otkaz”.

“Skraćeno radno vrijeme bi osiguralo adekvatnu naknadu koja ne može biti niža od 65 posto ugovorene plate, shodno vremenu provedonom na poslu prilikom čega radnik, što je najvažnije, ostaje u radnom odnosu. Nedostatak ovog propisa u važećem zakonu može uputiti poslodavca na otpuštanja”, kazao je Hurtić.

Klix.ba