OECD: Globalna kriza dovešće do drastičnog pojeftinjenja hrane

Globalna kriza koja prijeti većini zemalja, kao i prekomjerno snabdijevanje i pad potrošnje proizvešće drastičan pad cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvještaja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i agencije UN za hranu.

Utvrđeno je i da će sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje i uzrokovati da realne cijene većine robe ostanu na istom ili čak ispod nivoa, prenosi regionalni biznis portal “See biz”.

“Borba protiv globalne pandemije Kovida-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima snabdijevanja hranom, sa potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane”, rekao je glavni sekretar OECD-a Anhel Guria.

Glavni pokretač rasta potražnje i dalje je rastuća svjetska populacija. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kalorija i 85 grama proteina dnevno.

Iz OECD-a su naveli kako se očekuje da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod da bi prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu sa većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom.

Sa druge strane, dodaju, u zemljama sa visokim dohotkom povećaće se zabrinutost za okolinu i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative.

U izvještaju se napominje i da će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za bezbjednost hrane, posebno u zemljama koje mnogo uvoze.

Procjenjuje se i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 odsto zbog poboljšanja u ishrani i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodatnom izvještaju naglašena je i trajna potreba za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.

“Osim Kovida-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavaca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni sistem će morati da se prilagodi preferencama potrošača i iskoristi digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima”, zaključio je Guria.