Demineri OSBiH rade po znatno učinkovitijom metodu “oslobađanja zemljišta”

Deminerski bataljon Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) i u složenim okolnostima pandemije koronovariusa predvodi napore na uklanjanju mina zaostalih diljem naše zemlje.

Nakon što je konačno riješeno pitanje neblagovremenog produženja akreditacije za izvođenje protuminskih aktivnosti, prouzročeno kasnim imenovanjem Komisije za deminiranje u BiH, OSBiH nakon tromjesečnog prekida, nastavljaju s deminiranjem i to po znatno učinkovitijom metodu „oslobađanja zemljišta“ (Land Release).

Za razliku od klasičnog metoda i tehničkog izviđanja šire površine, Land Release metod podrazumijeva da se, oslanjanjem na minske zapisnike i informatore, deminer ciljano upućuje na tačno poznatu lokaciju svake pojedinačne mine. Ako se mina ne pronađe na preciziranoj tački, dalje se potraga sustavno s te tačke širi istražnim stazama. Ovo sve jest zahtjevnije za same deminere, ali je znatno brže.

Na lokalitetu Gojčin u Općini Kalesija ovih su dana čelnicima Ministarstva obrane i Ministarstva civilnih poslova BiH kao i EUFOR-a predstavljeni podaci prema kojima je prosječna produktivnost Deminerskog bataljona OSBiH do sada iznosila očišćenih tri do 3,5  kilometara kvadratnih godišnje, dok se novim pristupom očekuje, u saradnji s krovnom agencijom za uklanjenje mina BHMAC-om, godišnje osloboditi površinu od 35 do 42 kilometra kvadratna.

Površina koja se tradicionalnom metodom očisti za 1.448 radnih dana, novom metodom se deminira za 353 radna dana.

Oružane snage BiH inače su jedna od rijetkih vojski u svijetu koja uklanja mine ne po klasičnim vojnim, nego po iznimno zahtjevnijim humanitarnim kriterijima.

U ukupnim postignutim rezultatima na godišnjoj razini u našoj zemlji, OSBiH sudjeluju sa čak 30 posto i najveća su protuminska organizacija u BiH.

Od 2006. godine do danas, OSBiH su ukupno razminirale više od 36 miliona metara kvadratnih prostora, a uklonjeno je više od 13.490 komada mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), i to bez i jedne deminerske nesreće.

Načelnik Uprave civilne zaštite Općine Kalesija Hazem Halilović ne krije zahvalnost Oružanim snagama BiH na naporima koji se čine u deminiranju privredno važnih prostora u ovoj općini.

– Od sredine 2018. godine Oružane snage BiH na našim su šumskim i poljoprivrednim gazdinstvima očistile više od 9.800 metara kvadratnih prostora, a pregledale ukupno 998.800 metara kvadratnih. Očekujemo da ćemo cijelo područje moći preuzeti očišćeno u mjesecu septembru ove godine, i velika hvala Oružanim snagama BiH, na tome – kazao je Halilović.

Pored ovog projekta, OSBiH rade na još tri projekta metodom Land Release u općinama Bihać, Kupres i Olovo. Također, OS BiH pružaju pomoć BH MAC-u na poslovima hitnog obilјežavanja minsko sumnjivih područja u BiH, a sve na inicijativu EUFOR-a.

Na osnovu inicijative EUFOR-a formirana je radna grupa iz sastava BH MAC-a, entitetski uprava civilne zaštite i EUFORA-a s cilјem izrade Plana kojim se namjerava od marta 2021. godine sve deminerske resurse OSBiH upotrijebiti kroz novi metod Land Release.

Sam Deminerski bataljon Brigade taktičke potpore OSBiH broji gotovo 600 ljudi, od kojih je njih 420 svakodnevno angažirano širom BiH.

Prošlogodišnji plan su čak i premašili i očistili 107 posto planirane površine.

U svome rizičnom poslu se koriste pipalicama, ali i detektorima, deminerskim strojevima, psima i civilnim dronovima. No zbog stalnih problema prouzročenim niskim izdvajanjima za odbranu, obnavljanje tehnike ne prati stvarne potrebe.

– Znamo da je naša privreda teško pogođena pandemijom COVID-19 i da Vijeće ministara BiH mora spašavati privredu. Ali i ovo je jedan od humanih poslova i spašavanja privrede – kazao je ministar odbrane BiH Sifet Podžić na deminerskom radilištu kod Kalesije.

Dodao je kako država mora početi razmišljati o ljudima koji rade najhumanije poslove.

– Zaboli čovjeka kad raspravljate o budžetu pa se izborite da se našim vojnicima i podoficirima minimalno poveća koeficijent za plaću, a onda dođete u situaciju da vam kolege prosto uzmu sredstva od deminera da bi se povisile plaće. Tako ne možemo! Ova država mora početi razmišljati o ljudima koji rade najhumanije poslove. Da nije donatora iz EUFOR-a i prijateljskih zemalja puno teže bismo se borili s ovim. Ali ne može se stalno živjeti na donacijama – upozorio je Podžić.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je u Evropi najviše zagađena nagaznim minama i NUS-om, a sedma je u svijetu.

Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1,97 posto ukupnog teritorija BiH, na kojoj je preostao oko 79.000 komada mina i NUS-a.

Spomenuta minski sumnjiva površina direktno utiče na sigurnost 13 posto ukupnog stanovništva BiH, što predstavlјa jedan od najvećih sigurnosnih, ekonomskih, humanitarnih, socijalnih i razvojnih rizika u zemlji, saopćio je Ured za odnose s javnošću MOBiH.