Dr. Skočibušić: Modificirati načine rada i življenja u budućnosti, ako želimo dobro sebi

– Više je nego jasno da ne možemo biti zadovoljni trenutnom epidemiološkom situacijom COVID-19 s obzirom na broj novoinficiranih u svim krajevima Bosne i Hercegovine, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) specijalista infektologije i subspecijalista intenzivne medicine dr. Siniša Skočibušić, sa Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, ujedno i ravnatelj Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar i tajnik Asocijacije infektologa u Bosni i Hercegovini.

Dr. Skočibušić, je to rekao govoreći o tome kakva je trenutna epidemiološka slika u BiH kada je u pitanju novi koronavirus.

“Klinike za infektivne bolesti i COVID-19 bolnice su pune i imamo više inficiranih i hospitaliziranih pacijenata nego u ožujku/martu ove godine”, upozorio je dr. Skočibušić.

Nije dovoljno apelirati na savjest građana

S obzirom da imamo učestalo povećanje broja oboljelih u posljednje vrijeme dr. Skočibušić, govorio je o tome da li tome doprinosi nepridržavanje mjera ili je uzrok njihovo popuštanje.

“Struka je javno iznijela svoje mišljenje o iznenadnom i ubrzanom ukidanju svih preventivnih mjera u Federaciji BiH. Svjedoci smo da se i dalje dovoljno ne provode individualne mjere zaštite kao što su nošenje maski, pranje ruku i održavanje udaljenosti. Sve veći broj građana provodi mjere, ali da bi došli do pozitivnih rezultata moramo svi zajedno se što više pridržavati svih mjera. Povećan broj oboljelih je uzrokovan nedostatkom sustavnih i individualnih preventivnih mjera. Nije dovoljno samo apelirati na savjest građana, nego je potrebna i represivna komponenta. Liberalni modeli upravljanja prevencijom COVID-19 pandemije su se dokazali smrtonosnim primarno za populaciju iznad 60 godina života”, kaže dr. Skočibušić.

U skladu s tim se osvrnuo na to i treba li uvoditi nove mjere kao što je skraćivanje rada ugostiteljskih objekata, neke mjere zabrane rada…

“Svakako da treba modificirati načine rada i življenja u budućnosti, ako želimo dobro sebi. Mi smo poznati po mnogobrojnim javnim i privatnim okupljanjima od rođenja pa do smrti. Takva okupljanja su sada dio ne samo kulture, nego su postala i obvezan dio gospodarstva, tj. obveza i opterećenje. Ljudima je neugodno prekinuti krug javnih okupljanja i zbog toga nastavlja se olakšana cirkulacija virusa u populaciji. Potrebno bi bilo naći nove načine kako izraziti bliskost, veselje, tugu, a da se ne okupljamo u velikim brojevima i preblizu”, navodi dr. Skočibušić.

Dr. Skočibušić dao je i mišljenje o tome kakva su opredjeljenja prema uvođenju obveznog korištenja maski i na otvorenom.

“Pravilo je jednostavno. Ako smo na otvorenom udaljeni od drugih ljudi najmanje 1,5 metar, nije nam potrebna maska. Ako smo na otvorenom udaljeni manje od 1,5 metara, onda se može smatrati kao da smo u zatvorenom prostoru i potrebno je nositi maske. Zato bi ugostitelji trebali ukloniti određeni broj stolova s terasa, kako ljudi ne bi sjedili preblizu jedni drugima. Jedenje i pijenje u zatvorenom prostoru s maskom je nepraktično, pa se nameće mjera kojom se regulira konzumacija jela i pića u zatvorenom prostoru. Maska štiti zdrave od bolesnih!”, poručio je dr. Skočibušić.

 Stvaranje predispozicije za širenje infekcije

Doktor Skočibušić govorio je i koliko su u trenutnim okolnostima sigurna putovanja, sportska takmičenja, velika javna okupljanja…

“Krizni stožeri su propisali određena ograničenja u pogledu broja ljudi na okupljanjima. Ali, zdrav razum nalaže da velika javna okupljanja predstavljaju rizik za infekciju koronavirusom. Tisuće ljudi koji stoje ili sjede jedan do drugog tijekom više od 20 minuta stvaraju predispoziciju za širenje infekcije. Putovanja u zemlje s visokim brojkama inficiranih mogu biti rizična, osobito ako se ne koriste individualne preventivne mjere. Maska glavu čuva!”, stav je dr. Skočibušića.

S obzirom da gotovo da nema zemlje koja nije počela da insistira na posjedovanju negativnog PCR testa prilikom ulaska, dr. Skočibušić, je govorio o tome koliko takva metoda zaista može i jeste sigurna za neku državu od širenja virusa.

“PCR metoda najpouzdanije pokazuje ima li ili nema virusa u našem respiratornom epitelu, dakle i u našem izdahnutom zraku u obliku aerosol. Zbog toga se toliko puno pažnje posvećuje PCR dijagnostici. Široko rasprostranjenom dijagnostikom i mjerama samoizolacije se može ograničiti širenje virusa u zajednici. Nažalost, PCR dijagnostika je postala predmet političkih prepucavanja, jeftinog humanizma i populizma, nerealnih kritika, bez da se sagleda stvarna korist metode i uzroci povećanog broja inficiranih”, istakao je dr. Skočibušić.

Govorio je i o tome kakve su procjene, da li ćemo ovakvo stanje zadržati do jeseni ili i dalje kada je u pitanju nivo oboljelih.

“Dopustite mi odgovoriti pitanjem: šta će zaustaviti virus do jeseni i porast razine inficiranih ako ne budemo provodili preventivne mjere? Oni koji su nerealno obećavali i širili vijesti da će toplo vrijeme deaktivirati virus i prekinuti pandemiju su očito namjerno zavaravali ljude željne pouzdanih (i pozitivnih) informacija ili su jednostavno bili neznalice”, cijeni dr. Skočibušić.