Šta je uradila pandemija u BiH: Stvorena “lockdown generacija” i mladi ljudi s traumom

Međunarodna organizacija rada i Evropska banka za obnovu i razvoj predstavili su danas izvještaj o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 naekonomiju Bosne i Hercegovine.Ukratko, pojavljuje se “lockdown generacija” mladih ljudi koji tek ulaze na tržište rada sa negativnim projekcijama, a 14 sektora u BiH ozbiljno pogođeno.

Rezultati iz izvještaja za Bosnu i Hercegovinu su danas predstavljeni na šestoj online sesiji razmjene znanja koju Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini organiziraju u okviru odgovora na COVID19. Ključni nalazi izvještaja za Bosnu i Hercegovinu su danas predstavljeni na online sesiji koju su organizirale Ujedinjene nacije u BiH.

Tokom trajanja ove krize, rekla je u svojoj intervenciji Lejla Tanović, koordinatorica ILO-a u BiH, periodični ILO Monitor upozorava vlade i socijalne partnere u državama članicama na neželjene posljedice zdravstvene krize. ILO je u okviru monitora izdao ozbiljno upozorenje o pojavi tzv. “lockdown” ili “zaključane generacije”.Globalno gledano, svaka šesta mlada osoba je ostala bez posla u “lockdown” periodu. Postoje dokazi da mladi ljudi trpe dugotrajne i pogubne efekte produžene nezaposlenosti – poznate i kao “trauma efekti”- posebno prilikom ulaska na tržište rada tokom recesije. Čak i u najboljim vremenima, veća je vjerovatnoća da će mladi ljudi biti bez posla ili raditi na poslovima koji su lošiji od onih na kojima rade stariji radnici, a empirijski dokazi iz prethodnih kriza pokazuju da ulazak na tržište rada tokom recesije može negativno uticati na rezultate mladih ljudi deceniju, pa čak i duže. ILO poziva na brze akcije kako bi se spriječilo stvaranje “zaključane generacije”, sa efektima koji će potrajati duže nego zdravstvena kriza.

Neki od glavnih nalaza ove procjene proizilaze iz “nowcasting” modela ILO-a, te analize radnika i preduzeća u BiH koji su posebno izloženi riziku. Konkretno, smanjenje radnih sati tokom drugog tromjesečja ekvivalentno je gubitku oko 121.000 radnih mjesta sa punim radnim vremenom. Prema “nowcasting” modelu ILO-a koji prati smanjenje radnog vremena kao rezultat otpuštanja i drugih privremenih smanjenja radnog vremena, radno vrijeme na Zapadnom Balkanu smanjeno je za procijenjenih 14,5 posto u toku drugog tromjesečja.

Iako ILO još nije objavio procjene za Bosnu i Hercegovinu, primjena ovog omjera
podrazumijevala bi da bi BiH mogla izgubiti približno 121.000 ekvivalentnih radnih
mjesta sa punim radnim vremenom (uz pretpostavku da radna sedmica traje 40
sati).

Trgovina na veliko i malo, transport, poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo, te usluge smještaja i prehrane su na samom vrhu liste sektora sa visokim rizikom u pogledu uticaja na zaposlenost, a slijedi nekoliko izvozno orijentiranih proizvodnih podsektora (odjeća, plastika, drvo, minerali) i proizvodnja prehrambenih proizvoda. Na temelju analize specifičnih ranjivosti radne snage u svim sektorima i procijenjenog uticaja krize, ovaj izvještaj identificira četrnaest sektora u kojima su radnici i preduzeća ozbiljno pogođeni.

Ovi se sektori u velikoj mjeri preklapaju u oba bh. entiteta, s vidljivom razlikom sektora prehrambenih proizvoda (i proizvodnje i usluga), te smještaja, za koje se čini da imaju veliki uticaj u Republici Srpskoj, ali ne i u Federaciji BiH. Određeni poslovi su prekinuti samo privremeno, dok će se drugi trajno izgubiti, u zavisnosti od toga kako i kada će se ponovo povećati agregatna potražnja i široka potrošnja.

U nekim od tih sektora, rekla je Daniela Zampini, viša ekspertica za zapošljavanje ILO-a, upravo će vlastite odluke ljudi u vezi sa njihovim ponašanjem kao potrošača i članova radne snage oblikovati putanju faze reaktivacije, više nego ono što im vlasti kažu da urade.

U ostalim sektorima, biće važna ekonomska situacija u zemljama koje čine glavne
trgovinske partnere i poslovne odluke međunarodnih kupaca o vraćanju proizvodnje u matičnu ili susjednu zemlju nasuprot rezanju “dugog repa” manje strateških dobavljača.