INOVACIJA MIRZE HUSETIĆA IZ BUGOJNA: Bukovača iz kafe liječi razne bolesti

S obzirom na to da moja kćerka boluje od šećerne bolesti, prije dvije godine počeo sam istraživati koja namirnica najbolje odgovara dijabetičarima, odnosno biljke koje traže najmanje inzulina.

Gljive su izbile u sam vrh liste zdrave hrane, a od svih gljiva bukovača je zauzela mjesto na vrhu piramide, kazuje Bugojanac Mirza Husetić.

Vodeći se izrekom da je zdravlje najveće bogatstvo, a znajući da je najzdravija ona biljka koju sami zasadite, Husetić je istražujući bukovače pronašao i inovativan način da ih uzgaja u svom domaćinstvu: koristeći granule potrošene espreso kafe kao kompost.

Kazuje za “Nezavisne” da o bukovačama i blagodetima koje imaju po ljudsko zdravlje nije imao nikakvo predznanje kad se odlučio za njihov uzgoj, te da ih nikad nije ni probao dok nije proizveo vlastite.

• Snižavanje holesterola i triglicerida, ublažavanje različitih upala, suzbijanje slobodnih radikala, zaustavljanje rasta zloćudnih stanica te zaštita zdravlja mozga samo su neke od prednosti koje nosi konzumiranje bukovača – pojašnjava Husetić i dodaje da je proces uzgoja gljiva u kompostu od kafe krajnje jednostavan.
• Nakon sakupljanja kafe slijedi njeno čišćenje. Drugi korak je pakovanje kafe u vrećice i zasijavanje micelijom, odnosno sjemenom bukovače. Nakon toga vrećice odstoje oko mjesec dana, odnosno njihov sadržaj skroz pobijeli – priča Husetić.

Zatim se nakon inkubacije vrećice otvaraju, tačnije prave se mali otvori na njihovoj sredini promjera 5×5 cm, te se smještaju u uzgajalište.

• Temperatura i vlaga u prostoru u kojem se uzgajaju gljive moraju biti dobro podešene, odnosno mora se imitirati jesen, te bukovače nakon sedam do deset dana počinju da izlaze kroz otvore na vrećici. Moguće je imati dvije do tri berbe, a uz dobre uslove realan rod je 15 do 20 odsto od težine vrećice – navodi on.

Granule potrošene espreso kafe u koje zasađuje bukovače Husetić svakodnevno sakuplja po lokalnim bugojanskim kafićima, a navodi da je na početku gazdama i konobarima lokala bilo neobično to što neko uzima njihov “otpad”, ali da su stvari nakon nekog vremena došle na svoje i sada proces ide kontinuirano.

• Logično je da se granule još jednom iskoriste jer prilikom pravljenja kafe samo jedan odsto hranjivih sastojaka ode u šoljicu kafe, a 99 odsto odlazi u kantu za smeće. Šteta, jer kafa dolazi sa tako udaljenih područja, da bi samo jedan odsto bilo iskorišteno – pojašnjava Mirza, koji je započeo i realizaciju projekta “Urbana farma”.
• Osnovna ideja projekta je jednostavna proizvodnja zdrave hrane, kroz koji nudimo interaktivan paket, odnosno proizvod ‘Uzgoji sam vlastitu bukovaču’. Paket konzumenti mogu kupiti te slijedeći jednostavne korake u svojoj kući uzgojiti vlastiti obrok i pri tome uživati prateći faze rasta bukovače – kazuje on.

Posebno je ponosan na činjenicu da njegov projekat ima i ekološki aspekt.

• Kad sagledamo proces uzgoja bukovače u potrošenim granulama kafe uvidjećemo da se radi o klasičnoj reciklaži. Uzimamo ono što mnogi smatraju otpadom, iz tih materijala uzgajamo zdravu, ukusnu hranu i kada se cijeli proces završi materijali se mogu koristiti kao gnojivo za bašte, vrtove, njive… – pripovijeda ovaj samouki uzgajivač bukovača.

Kaže da je cijeli proces zamišljen tako da nema otpada, a da se naša planeta susreće sa mnogim izazovima i što prije shvatimo da moramo iskoristiti svaki izvor obnovljive energije prije ćemo se uhvatiti u koštac sa problemom koji predstoji.

• Klimatske promjene su vidljive i kod nas pa je pitanje koliko dugo će obradivo zemljište biti obradivo. Ovo je naš mali doprinos generacijama koje dolaze – navodi Husetić.

Za kraj razgovora osvrnuo se Bugojanac i na iskustvo pokretanja posla u BiH, te kaže da bi administrativne procedure mogle biti jednostavnije, da bi novca i povlastica za novoosnovane biznise moralo biti više, ali i da čovjek mora biti uporan i jasno vidjeti svoj cilj.

• Ljudi bi morali funkcionisati kao mravi ukoliko žele da uspiju: kada mravu stavite prepreku na njegovu putanju, on se ne zaustavlja, ne razmišlja mnogo, već traži novu putanju da stigne do željenog cilja – zaključuje Husetić.

Hayat