BRITANSKI NEUROLOZI: Način na koji COVID-19 napada mozak nismo nikad ranije vidjeli kod drugih virusa

Protekle sedmice britanski neurolozi su objavili šokantne podatke u časopisu “Brain” prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili.

Ta oštećenja se često prepoznaju kasno ili nikada, piše Deutsche Welle.

Kod više od 40 pacijenata oboljelih od COVID-19 neurolozi s instituta University College London (UCL) dijagnosticirali su akutni demijelizirajući encefalomijelitis (ADEM), a to su oštećenja ovojnice živčanih vlakana.

Kod te upale dolazi do degenerativnog razaranja srednjeg živčanog sistema, koje pogađa mijelinske ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.

Kod 12 istraživanih pacijenata utvrđena je upala srednjeg živčanog sistema, kod 10 privremena encefalopatija (oboljenje mozga) s delirijem ili psihozom, osam pacijenata je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog živčanog sistema, najčešće s dijagnozom Guillain-Barréovog sindroma.

To je imunološka reakcija koja napada živce, izaziva paralize, a u pet posto slučajeva završava smrću pacijenta. Jedna 59-godišnja žena obuhvaćena istraživanjem od toga je preminula.

– Način na koji COVID-19 napada mozak nismo nikad ranije vidjeli kod drugih virusa – kaže dr. Michael Zandi, vodeći autor studije i savjetnik u bolnici University College London Hospital.

Neobična su naročito teška oštećenja mozga čak i kod pacijenata s blagim simptomima.

Oštećenja se često ne prepoznaju

Sada objavljeni slučajevi potvrđuju da COVID-19 kod nekih pacijenata izaziva dugoročne zdravstvene probleme.

Brojni pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem i osjećaju se umorno. Drugi pate od osjećaja utrnulosti dijelova tijela, slabosti i slabljenja pamćenja.

– Biološki gledano ADEM ima određene sličnosti s multipla sklerozom, ali ona se odvija teže i događa se u pravilu samo jedanput. Kod nekih pacijenata ostati će dugoročna invalidnost, drugi će se dobro oporaviti – tvrdi Michael Zandi.

Čitav spektar oboljenja mozga i kasnih posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2 vjerovatno još nije utvrđen, kaže Zandi, jer su brojni pacijenti u bolnicama previše bolesni da bi se mogli snimati magnetnom rezonancom ili drugim dijagnostičkim metodama.

– Htjeli bismo medicinare na cijelom svijetu upozoriti na ove komplikacije koronavirusa – kaže Zandi.

Ljekari i drugo medicinsko osoblje trebali bi kod pacijenata s kognitivnim simptomima, poteškoćama pamćenja, umorom, gluhoćom ili slabošću u svakom slučaju konzultirati neurologa.

Šokantni slučajevi

Objavljene su dojmljive priče o pojedinačnim sudbinama, primjera radi o jednoj 47-godišnjoj ženi koja je nakon sedam dana kašljanja i povišene temperature odjednom osjetila glavobolju i utrnulost u desnoj ruci.

U bolnici joj se jako spavalo i nije više reagirala. U hitnoj operaciji joj je uklonjen dio lobanje da bi se smanjilo pritisak na nateknuti mozak.

Jedna 55-godišnja pacijentica, koja ranije nije imala nikakvih psihičkih oboljenja, dan nakon otpuštanja iz bolnice počela se čudno ponašati.

Stalno je oblačila zimski kaput i skidala ga i počela halucinirati, u svojoj kući je vidjela majmune i lavove. Kad je ponovo prebačena u bolnicu dobila je antipsihotičke lijekove.

I kod španske gripe bilo je oštećenja mozga

Britanski neurolozi boje se da bi COVID-19 kod nekih pacijenata mogao ostaviti suptilna oštećenja mozga, koja će se pokazati tek kasnije, nakon više godina.

Sličnih kasnih posljedica je, prema studiji, bilo i nakon katastrofalne španske gripe 1918. godine, kod koje je vjerovatno oko milion ljudi imalo oštećenja mozga.

– Nadamo se, naravno, da se tako nešto neće dogoditi, ali kod tako velike pandemije, koja pogađa velik dio čovječanstva, moramo biti oprezni – naglašava Michael Zandi sa Instituta UCL Queen Square Institute of Neurology.