Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice porasle više od 4 posto

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle su sedmice porasle više od 4 posto jer su ulagače ohrabrile naznake oporavka globalnog gospodarstva od koronakrize, što će dovesti i do jačanja potražnje za ‘crnim zlatom’.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 4,5 posto, na 42,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,4 posto, na 40,21 dolar.

Rast cijena zahvaljuje se nizu podataka iz najvećih svjetskih privreda koji ukazuju na oporavak nakon popuštanja restriktivnih mjera koje su bile usmjerene na suzbijanje širenja koronavirusa.

Samo u četvrtak cijene su nafte skočile oko 2 posto, nakon što je objavljeno da je u junu broj zaposlenih u SAD-u porastao za rekordnih 4,8 miliona, oko 1,8 miliona više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Jača i potražnja za naftom u u Kini, drugom najvećem svjetskom potrošaču ‘crnog zlata’, na što ukazuju podaci o brzom rastu aktivnosti u kineskom proizvodnom i uslužnom sektoru.

“Ove je sedmice bilo bilo puno dobrih privrednih izvještaja. Uz to, puno je govora o tome da nakon Dana nezavisnosti slijede nove poticajne mjere iz Washingtona”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u firmi Kingsview Asset Management.

Podršku cijenama pružaju i podaci o smanjenju proizvodnje nafte. Tako je proizvodnja u članicama Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u junu pala na najniži nivo u više decenija, dok se ruska proizvodnja spustila prema nivou dogovorenom između OPEC-a i njegovih saveznika.

OPEC i njegovi saveznici, uključujući Rusiju, dogovorili su se nedavno o produžetku sporazuma o smanjenju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno i na juli.

Podršku cijenama pružaju i naznake smanjenja proizvodnje nafte u SAD-u, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja.

U četvrtak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj tih postrojenja pao 16. sedmicu zaredom, za dva postrojenja, na njih samo 263, najniži nivo od 1940., od kada se prate ti podaci.

To je za otprilike 700 postrojenja ili oko 73 posto manje nego godinu dana prije. No, veći rast cijena nafte spriječilo je daljnje širenje koronavirusa u svijetu, posebno u SAD-u.

Upravo SAD bilježi najviše oboljelih i umrlih zbog čega su neke savezne države, koje su time najviše pogođene, zaustavile proces postepenog pokretanja privrednih aktivnosti.

To znači da bi oporavak najveće svjetske privrede, a time i potražnje za naftom mogao biti sporiji nego što se ulagači nadaju.

“Prijeti opasnost da novi val zaraze ugrozi krhki oporavak američkog privrede”, kaže Stephen Brennock iz PVM-a.

Od aprila, kada su pale na 16 dolara, najniži nivo u otprilike 20 godina, cijene su se nafte i više nego udvostručile, pa se sada kreću na najvišem nivou od marta.