Evo u koje zemlje najviše izvozimo i koji su proizvodi iz Bosne i Hercegovine najtraženiji

U okviru zajedničkog projekta USAID-a i Vlade Švedske “Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II” (FARMA II) i u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, izrađene su analize vanjskotrgovinske razmjene u sektoru mljekarstva, peradarstva, voća i povrća, ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda u BiH za period od 2015.-2019. godine

U Analizi vanjskotrgovinske razmjene u sektoru mljekarstva (2015.-2019.), naglašava se porast od 20 posto izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u 2019. u odnosu na 2018. godinu, najviše u zemlje CEFTA sporazuma (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) i Hrvatsku. U 2019. osim mlijeka i pavlake, zabilježen je i rast izvoza fermentiranih proizvoda, pogotovo jogurta.

Analiza vanjskotrgovinske razmjene za sektor peradarstva (2015.-2019.) pokazuje da ovaj sektor i dalje bilježi suficit koji je u 2019. godini iznosio devet miliona KM. Izvoz je povećan na tri regionalna tržišta (Srbija, Makedonija, Crna Gora), a u zadnjem kvartalu 2019. godine počeo je i izvoz u Hrvatsku, navodi Fena.

Izvoz iz sektora voća i povrća blago je porastao u 2019. godini za 7,4 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, zaključuje se u Analizi vanjskotrgovinske razmjene za sektor voća i povrća (2015.-2019.), sa pet najkonkurentnijih proizvoda u koje spadaju smrznute maline, svježe kruške, jabuke, kornišoni i šljive. Njemačka je prvo izvozno tržište s ukupno ostvarenim izvozom od 31 milion KM, te uz suficit od 23 miliona KM.

Nastavak odličnih rezultata i u 2019. godini naglašava se u Analizi vanjskotrgovinske razmjene za sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda u BiH (2015.-2019.) uz pokrivenost uvoza izvozom od 246 posto. Izvoz je realiziran na 46 tržišta širom svijeta, a najviše u EU (83 posto). Ovim sektorom dominiraju gljive, a glavna tržišta su zemlje zapadne Evrope, navodi se u analizama koje prenosi i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.