Island najmirnija zemlja, BiH na 79. mjestu

Željeti mir i govoriti o prosperitetu i brizi za građane je jedno, a činiti sve da se to i obistini sasvim drugo. Unazad sedam godina mjeri se globalni indeks mira, koji prati 162 zemlje i u obzir uzima 22 pokazatelja od kojih su neki nivo militarizacije, opasnosti (teroristički napadi), odnosi sa komšijama, sistem, broj samoubistava i broj zatvorenika u odnosu na broj stanovništva.

Ovo su samo neke stavke koje se gledaju, a globalni indeks obuhvata 99,6 odsto svjetske populacije.

Globalni indeks mira je istraživanje koje sprovodi Institut za ekonomiju i mir, sa sjedištem u Sidneju. Najnovija lista pokazuje da je Island i dalje najmirnija zemlja na svijetu, što je pozicija koju drži još od 2008. godine.

Slijede ga Novi Zeland, Austrija, Portugal i Danska. S druge strane, na začelju tabele i dalje je Avganistan kao najnemirnija zemlja, a prate ga Sirija, Irak i Južni Sudan.

U istraživanju nije uzeto u obzir samo da li je u nekoj zemlji u toku mir, ili ona vodi rat, već je analiziran čitav niz indikatora vezanih za tri glavne tematske oblasti – za bezbjednost, tekuće unutrašnje ili međunarodne konflikte i za stepen militarizacije.

Bosna i Hercegovina se nalazi na 79. mjestu. Među zemljama sa srednjim stepenom mira su Sjeverna Makedonija na 62. mjestu, Crna Gora na 69. Srbija je na 51. mjestu i zajedno sa Hrvatskom (koja je 26) spada u grupu zemalja sa visokim stepenom mira.

Od zemalja bivše Jugoslavije, na globalnoj tabeli mira na kojoj su rangirane 163 zemlje samo je Slovenija među zemljama sa vrlo visokim stepenom mira, i to na 11. mjestu.

Osim što Island godinama proglašavaju najsigurnijom i najmirnijom zemljom na svijetu, ukoliko se i nađete u problemu – ne brinite, jer Islanđani imaju svoju omiljenu uzrečicu: “Tetta reddast” (Sve će se riješiti). Ovdje možete uživati i u vrhunskoj gastro ponudi, termalnim bazenima, nacionalnim parkovima i prirodi – kao preslikanoj iz Tolkinove trilogije “Gospodar prstenova”.

1. Većina Islanđana vjeruje u tzv. skrivene ljude – vilenjake, patuljke i trolove,

2. Na Islandu nema šuma,

3. Island ima Dan piva: 1.3. svake godine. Time se obilježava dan iz 1989. kad je pivo konačno postalo zakonito,

4. Islandski jezik je ostao nepromijenjen iz vremena doseljavanja vikinga na ostrvo u 9. vijeku. Zato islandska djeca u školama s lakoćom čitaju stare sage,

5. Na Islandu nema prezimena – Islanđani koriste tradicionalni sistem nordijskih imena koji čini prezime koje se sastoji od imena oca ili majke (-dottir ili -son)

6. Rejkjavik – u prevodu znači “zaliv dima” zbog para koje su se dizale iz zemlje pri dolasku prvih doseljenika,

7. Prihod od izleta na gledanje kitova premašuje prihod od kitolova,

8. Potrošnja koka-kole po stanovniku veća je nego u bilo kojoj drugoj zemlji,

9. Islanđani gledaju više filmova od bilo koje druge nacije,

10. Na Islandu nema komaraca,

11. Islandska policija ne nosi oružje,

12. Island ima najveći broj publikacija knjiga i časopisa po glavi stanovnika, a 10 odsto stanovništa objavi knjigu za vrijeme života,

13. Prema zadnjem popisu stanovništva na Islandu živi, između ostalog, 18 kauboja, 52 princeze, devet vještica, 59 džedaj vitezova i 14 istjerivača duhova,

14. Island je prva zemlja koja je donijela zakon o ravnopravnosti muških i ženskih plata,

15. Island je među prvim zemljama svijeta uveo pravo glasa za žene,

16. U Rejkjaviku ćete naći zanimljive muzeje, prednjače Muzej panka i Muzej falusa,

17. Najgora uvreda Islanđanima jest kad im male konje nazovete ponijima,

18. Imaju najvišu stopu nataliteta u Evropi,

19. Sva voda na Islandu je pitka; iz česme, iz rijeke, iz vodopada,

20. Island je imao prvu demokratski izabranu ženu predsjednicu.