Uzgoj šparoga sedam puta isplativiji od pšenice – Zarada i do 6.500 KM po hektaru

U samo jednome danu, ako je vrijeme toplo i zemlja zagrijana, šparoga izraste desetak centimetara. Stabljika se mora istoga dana ubrati jer, ako procvjeta, više ne može u prodaju. Ako su vremenski uvjeti idealni, ima dana kada se u polje mora i dva put dnevno.

Poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini često napominju da naša zemlja može podmiriti i do 80% vlastitih potreba za hranom.

Možemo uzgajati sve od pšenice, suncokreta i šećerne repe za preradu. Osim toga, plodna zemlja i vodno bogatstvo omogućava snažan razvoj povrtlarstva, kao i bavljenje animalnom proizvodnjom.

Stručnjaci u oblasti poljoprivrede napominju da bi novi trendovi u biljnoj proizvodnji mogli biti organski uzgoj šparoga, brokula i batata (slatkog krumpira).

Do prije samo desetak godina u regiji se malo znalo o šparogama kao povrću od kojega se pripremaju najrazličitija ukusna jela po restoranima širom svijeta.

O njoj se u najvećoj mjeri znalo kao o poljoprivrednoj kulturi koju se u proljeće ide brati u Njemačku da bi se nešto zaradilo.

U međuvremenu je šparoga postala raširena u Hrvatskoj, a samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji njome je zasađeno više od 120 hektara.

U cijeloj Hrvatskoj je do 200 hektara pod šparogama.

Uzgojem šparoga bavi se i Đuro Krznarić (70) iz Rokovaca, koji ih od 2012. godine sadi na 2,2 hektara. Kaže da je do tada sadio kukuruz i pšenicu, ali da je s godinama vidio da je šparoga kao kultura znatno isplativija.

– Isplativija je od kukuruza ili pšenice, ali i zahtjevna kao kultura. Riječ je o stalnom nasadu koji zahtijeva puno posla. Iskreno, na početku smo mislili da neće biti toliko radova oko nje, ali ubrzo smo vidjeli koliko posla zahtijeva borba s korovom i nametnicima, održavanjem zemlje i njezinom pripremom za sljedeću godinu… Ako želite dobar prinos, kvalitetnu šparogu i zaradu, onda se mora i raditi – objasnio je Krznarić.

I na njegovu polju u toku su posljednji ovogodišnji dani berbe šparoga koja počinje krajem ožujka/marta ili početkom aprila.

U samo jednome danu, ako je vrijeme toplo i zemlja zagrijana, šparoga izraste desetak centimetara. Stabljika se mora istoga dana ubrati jer, ako procvjeta, više ne može u prodaju. Ako su vremenski uvjeti idealni, ima dana kada se u polje mora i dva put dnevno.

Dobri rezultati i zarada pridonijeli su tome da su neki prestali s uzgojem pšenice i kukuruza te prešli na šparoge.

Ima i onih koji se nisu ni bavili poljoprivredom, a danas se bave uzgojem šparoga. U Hrvatskoj se najviše uzgaja Mary Washington vrsta šparoge koja je zelene boje. Domaći uzgajivači kažu kako je to radi sunca i da naše šparoge imaju samim tim više vitamina.

– Po hektaru zasađenom šparogom dobit ide do 25.000 kuna (oko 6.500 KM), no boljih godina ona može biti i veća. Drugim riječima, ova kultura je 7-8 puta isplativija od pšenice. Cilj nam je individualne proizvođače dovesti u zadrugu jer bismo tada postali ozbiljan igrač na tržištu, a mogli bismo i zaštititi cijenu šparoge. Veliki nam je uspjeh to što nam je od 2017. godine Lidl strateški partner koji od nas otkupljuje više od 60% šparoga – kaže jedan uzgajivač ovog bilja iz Hrvatske.

Manager.ba