Ko su žene iz BiH u mirovnim misijama širom svijeta

Međunarodni dan mirovnih snaga i 20. godišnjica učešća Bosne i Hercegovine u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, obilježen je prekjučer, 29. maja.

Državni ministar sigurnosti Fahrudin Radončić uputio je tim povodom u svoje i u ime Ministarstva sigurnosti zahvalnost pojedincima i pojedinkama, kao i institucijama koji su dali značajan doprinos mirovnim misijama. Posebno je pohvalio pripadnike i pripadnice UN mirovnih snaga iz Bosne i Hercegovine za profesionalno izvršavanje humanog zadataka izgradnje mira u svijetu.

Ključna uloga u pregovaranju o miru

Inače, u okviru mandata Ujedinjenih naroda od 2000. godine do danas učestvovalo je ukupno 355 pripadnika i pripadnica policijskih službi iz BiH, od čega 54 žene, što je 15,21 posto i to u mirovnim misijama u Istočnom Timoru, Haitiju, Liberiji, Sudanu, Kongu, Cipru i Južnom Sudanu. Trenutno BiH ima raspoređene policijske službenike i službenice u dvije mirovne misije i to u Južnom Sudanu (UNMISS) 20 policijskih službenika, od čega četiri žene, i na Cipru (UNFICYP) šest policijskih službenika od čega četiri žene.

Odranije se već napominje da su žene iz BiH zastupljene u veoma malom procentu u dosadašnjim operacijama podrške miru i mirovnim misijama, ali je značajno da su one, kada su u pitanju Ministarstvo odbrane (MO) BiH i oružane snage (OS) BiH bile prisutne u kategorijama oficira, podoficira i vojnika.

-Uključivanje većeg broja žena u mirovnim misijama ne odnosi se samo na pitanja ravnopravnosti spolova, već bi pozitivno utjecalo na uslove i veću efikasnost operacija u mirovnim misijama. Žene igraju ključnu ulogu u odbrani ljudskih prava i pregovaranju o miru. One donose različite perspektive i prioritete u postupke sprječavanja sukoba, rješavanja i izgradnje mira. Osim toga, žene lakše komuniciraju sa određenim kategorijama lokalnog stanovništva i mogu doprinijeti većem razumijevanju položaja i potreba lokalne ženske populacije – kaže se u izvještaju „Bosna i Hercegovina u mirovnim misijama – doprinos održavanju mira širom svijeta“ koji je prije dvije godine sačinio Centar za sigurnosne studije (CSS) BiH.

U tom izvještaju doneseni su i intervjui s nekim od pripadnica bosanskohercegovačkih snaga sigurnosti i odbrane koje su bile u misijama. Jedna od njih je Zvjezdana Araranković, voditeljica tima pasoške kontrole pri Jedinici Granične policije Aerodrom Sarajevo, bila je u svojoj prvoj misiji od 2008. do 2010. godine u Sudanu gdje je između dva krvava građanska rata obučavala lokalnu policiju. Drugi put je bila dio mirovne misije UN-a u Južnom Sudanu od 2016. do 2017. godine.

Zvjezdana Araranković u Južnom Sudanu (Privatna arhiva/CSS)

-Po odlasku u UN misije, mi smo, prije svega, ambasadori UN-a, države BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, policijske agencije iz koje dolazimo pa tek onda indvidue i zato moramo voditi računa kako se ponašamo u toku radnih sati i u slobodno vrijeme. Potencijalnim koleginicama mogu poručiti ako imaju želju da budu dio misije, da ne odustaju od te želje bez obzira na uslove rada i života u misiji te da nema tog zadatka na koji ne mogu odgovoriti ukoliko su spremne da daju svoj maksimum. Iskustvo stečeno u misiji je neprocjenjivo i dok to sami ne iskusite niko vam to ne može prepričati – rekla je Araranković, prenosi se u izvještaju CSS-a.

Irma Bećirović, vojnikinja I klase iz Vojne policije BiH, u vojnoj službi je od 2010. godine, a tokom 2013. boravila je u mirovnoj misiji u Afganistanu, tokom koje je za postignute uspješne rezultate dobila mnoge pohvale i medalje.

Irma Bećirović (Privatna arhiva/CSS)

-Angažman žena u mirovnim misijama je jako bitan, jer mnogi zadaci u misiji se ne mogu raditi bez žene. Jedan od primjera je pretres prilikom ulaska u bazu, koji sam, u slučaju ženskih osoba, morala obavljati ja ili neka od kolegica iz drugog tima. Što se tiče poslova i zadataka općenito, obavljala sam iste zadatke kao i moje muške kolege i od mene se očekivalo jednako kao i od muških pripadnika da te zadatke obavim uspješno. Dakle, ni u kojem slučaju nisam primjetila da se na mene kao ženu gleda drugačije u profesionalnom smislu, bez obzira na stereotipe da ste kao žena pomalo plašljiva i da morate malo više raditi kako bi ste se dokazali da ste u istom rangu sa muškarcima u ovoj profesiji.

U mirovnoj misiji, žene su ravnopravne sa muškarcima, oni primaju iste iznose novca za posao koji obavljaju i od njih se jednako očekuju rezultati. Smatram da ne treba biti podjele ili razlike između muškarca i žene u misiji. Svaka žena koja ode, spremna je, i zna zasto je otišla u misiju i šta joj je činiti. Što se tiče mog iskustva, mislim da mi je najviše pomoglo što sam se psihički pripremila za tu ulogu, znala gdje idem i tamo prihvatila okolnosti kakve jesu – izjavila je Bećirović.

Maja Gačić, narednica iz Policijske stanica Teslić (MUP RS), također je bila učesnik mirovne misije u Južnom Sudanu.

Maja Gačić (Privatna arhiva/CSS)

-U zemljama poput Južnog Sudana, žene i djeca su najugroženiji sloj društva, seksualna eksploatacija, silovanja, djeca koja su regrutovana u vojsci su svakodnevnica. Zbog toga je vrlo bitno da imate žene pripadnike UNPOL-a koje će savjetovati lokalnu policiju šta da rade u slučaju da imaju ženu žrtvu silovanja ili ženu koja je seksualno eksploatisana. Također, ukoliko vam trebaju određene informacije iz lokalne zajednice, a imate područja u kojima je strogo zabranjeno da žene razgovaraju sa muškarcima, potrebne informacije će dobiti samo žena. Uostalom, u većini slučajeva žena će lakše razgovarati sa drugom ženom, pogotovo kada je nasilje u pitanju – istakla je Gačić, pojašnjavajući za CSS da je upravo zbog specifičnosti brojnih zadataka angažman žena u mirovnim misijama vrlo bitan.

Vildana Šedo, kao istražiteljica Prve policijske uprave MUP-a Kantona Sarajevo, bila je od 2009. do 2016. godine u tri mirovne misije UN-a. Prva u Liberiji (Zapadna Afrika) gdje je bila vođa tima jedinice koja se bavila istragom krivičnih djela počinjenih na štetu, uglavnom, žena i djece (nasilje u porodici, genitalno sakaćenje žena i djevojčica, bludne radnje, silovanja i slično). Druga misija bila je u Libiji odakle je 2014. godine zajedno sa kompletnim osobljem UN-a evakuirana zbog jako loše sigurnosne situacije, nakon čega je otišla u Afganistan na poslove policijskog savjetnika za rad policije u zajednici te istraga krivičnih djela protiv žena i djece, kao i na razvoju procedura za zaštitu žena uposlenica u njihovom MUP-u.

Vildana Šedo (Privatna arhiva/CSS)

-Ovaj posao morate voljeti dušom i tijelom. Ako vam je prioritet karijera kod kuće, porodica i prijatelji, dobro razmislite o razlozima za i protiv i budite spremni na rizik koji odsutnost nosi. Također aspekt lične sigurnosti u zemljama visokog rizika, kao što su Afganistan i Libija, ne treba biti zanemaren. Ja bih uvijek otišla ponovo, ali to je već moj lični izbor. Usavršen jezik, upoznavanje kultura, bolje shvatanje funkcionisanja sistema sigurnosti, važnosti učešća i zastupljenosti žena u agencijama sigurnosti, samo su neke od prednosti koje stječete boravkom u misiji – pojasnila je Šedo.

Afirmativna mjera Ministarstva sigurnosti BiH

Zanimljivo je da Ministarstvo sigurnosti BiH koristi afirmativnu mjeru kojom je smanjen broj potrebnih godina radnog iskustva sa osam na pet godina za žene, kao jednog od glavnih kriterija za prijavu za upućivanje u mirovne misije.

-Korištenje ove afirmativne mjere doprinijelo je povećanju broja žena u mirovnim misijama UN-a. Postotak koji trenutno iznosi 30 posto povećan je za 6 posto u odnosu na 2014., te za oko 14 posto u odnosu na 2010. godinu – navodi se u Akcionom planu.

Pripadnici i pripadnice policijskih struktura iz Bosne i Hercegovine koji su raspoređivani na različite visoke pozicije unutar misija, nenaoružanog karaktera, pokazali su visok stepen profesionalizma, stručnosti kao i humanosti u obavljanju poslova i zadataka u okviru navedenih misija, što je rezultiralo zauzimanjem rukovodećih pozicija, kao i dobivanjem mnogobrojnih pohvala i zahvala od strane mjerodavnih tijela UN-a.

-Osim angažmana u okviru kontingenata, 11 policijskih službenika i službenica su bili izabrani od UN-a na ekspertske „poluprofesionalne“ pozicije, u okviru misija na Cipru, Libiji, Afganistanu, Južnom Sudanu, Somaliji i Gvinea Bisao- navodi se u saopćenju Ministarstva sigurnosti.

Ministar Radončić u februaru ove godine s Međunarodnog aerodroma u Sarajevu ispratio je 14 policajaca i policajki iz policijskih agencija u Bosni i Hercegovini u misiju u Južni Sudan.

Tom prilikom se policijska službenica Ivana Josipović-Stjepić iz MUP-a Tuzlanskog kantona koja je otputovala u Južni Sudan posebno osvrnula na činjenicu da učešće u Mirovnoj misiji predstavlja izraz trajne opredijeljenosti BiH za mir i opću sigurnost.

Ivana Josipović-Stjepić (Foto: Avaz)

-Potrudit ćemo se da budemo najbolji ambasadori svoje države i agencija iz kojih dolazimo – rekla je Josipović-Stjepić i dodala kako će doprinijeti da se ugled BiH poboljša u cijelom svijetu.

Učešće BiH u mirovnim misijama UN-a u proteklih dvije decenije

• UNMISET (Mirovna misija Ujedinjenih naroda Istočni Timor); 2000. – 2005. god.; 31 policijski službenik/1 žena
  UNMIL (Mirovna misija Ujedinjenih naroda Liberija); od 2004. god. do danas; 81 policijski službenik/11 žena
• UNFICYP (Mirovna misija Ujedinjenih naroda na Kipru); od 2004. god. do danas; 47 policijskih službenika/8 žena
• MINUSTAH (Mirovna misija Ujedinjenih naroda Haiti); 2004. – 2006. god.; 12 policijskih službenika/3 žene
• UNMIS (Mirovna misija Ujedinjenih naroda Sudan); 2006. – 2011. god.; 19 policijskih službenika/4 žene
• UNMISS (Mirovna misija Ujedinjenih naroda u Južnom Sudanu) od 2011. – 2018. god.; 86 policijskih službenika/16 žena

Azra.ba