BiH može da proizvede hranu za svoje potrebe

Svaka država trebalo bi da proizvede onu količinu hrane koja se konzumira unutar njenih granica, ali i napravi preraspodjelu proizvoda koji se realno mogu proizvoditi u našoj zemlji, rekao je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave “AS Holdinga”, pišu Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, BiH ne može proizvesti kafu, ali može proizvesti dovoljne količine vode, čak i za izvoz. Nelogično je, kaže, da BiH uvozi meso: stočarstvo se ne razvija, a ima predispozicije za to.

“Potrebna je dodatna podjela da se vidi gdje možemo biti konkurenti, a gdje ne, što je preduslov za dalje korake. Jedan od problema s kojim se suočavamo u proizvodnji hrane  je i to  što sada vlada mišljenje kako se poljoprivredom bave najsiromašniji slojevi stanovništva. Za poljoprivredu treba puno ulaganja, a rizici su veliki, što nam je ova  kriza pokazala”, istakao je Hrvić.

Dodao je da se procjenjuje da je iskorištenost kapaciteta prehrambene industrije u BiH trenutno manja od 50 odsto potencijala, a za povećanje kapaciteta potrebna su ulaganja u tehnologiju i marketing, te posebno veća saradnja između proizvođača i trgovaca.

Ilija Studen, predsjednik “Studen Holdinga”, kazao je da bi se prvo trebalo utvrditi koja je to strateška industrija, koja je industrija koja se treba razvijati, odnosno kojoj država treba pomoći.

“Poljoprivreda u evropskim zemljama je jedna od ključnih grana kojima se pristupa sa strategijom na državnom nivou uključujući subvencije, carine i druge pogodnosti. U BiH je na snazi konkurencija međunarodnih korporacija zbog nepostojanja carinske politike i domaći proizvođači su bili potpuno nezaštićeni”, istakao je Studen.

Dodao je da je prije 17 godina traženo da se investira u proizvodnju ulja u Brčkom, jer je tamo postojala stara fabrika koja nije radila, ali je tek kroz proces privatizacije i obnove pokrenut “Bimal”.

“Slična situacija je i s proizvodnjom šećera. U Brčkom postoje kapaciteti za proizvodnju ulja i šećera, i u narednom periodu se trebamo fokusirati na uzgoj uljarica kako bismo obezbijedili vlastite sirovine”, naglasio je Studen.

Benjamin Vukotić, generalni direktor “Zeraa Agriculture Investment”, dodao je da mora postojati strateški pristup na nivou države prema određenim granama industrije.

“Postoje subvencije, ali čini se da je jako loša  podjela, bez strategije, bez definisanja šta treba da proizvodimo i gdje smo konkurenti. Neophodna je stvarna strategija podržana stimuliranjem države, proizvođača i bankarskog sektora. Iako je BiH mala država, 50 posto obradivih površina nisu zasijane”, rekao je Vukotić.

On je podvukao da je poljoprivreda  dugoročan proces, za postizanje rezultata treba i do deset godina ulaganja, te je važno raditi na razvijanju zadružne proizvodnje  i podizanja na viši nivo saradnje sa kooperantima.

Sve ovo sagovornici su istakli na četvrtom  online panelu o održivosti bh. ekonomije u sklopu “Sarajevo Business Foruma”, vodeće investicijske konferencije u jugoistočnoj Evropi – Bosna Bank International (BBI). Na panelu “Jačanje kapaciteta poljoprivrede i prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini”, koji je moderirala Elma Agić-Šabeta, direktorica Sektora za kontrolu rizika u BBI banci, panelisti su između ostalog razmatrali kako BiH može smanjiti deficit od dvije milijarde KM uvoza hrane u zemlju. Samo u proizvodnji voća i povrća  BiH bilježi deficit od 230 miliona.

Panelisti su zaključili da je za jačanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje neophodna jasna strategija države, koja će definisati koji su to ključni i strateški proizvodi za zemlju. Takođe, sve interesne grupe u ovoj oblasti trebalo bi intenzivno da rade na povećanju postojećih proizvodnih kapaciteta, pokretanju primarne proizvodnje i osposobljavanju otkupnih stanica za male proizvođače.